IRB napunio tuđe bisage - ne zanimaju ih milionski dugovi

Tužilac Janković bio je razočaran načinom na koji je Investiciono – razvojna banka Republike Srpske pristupila cijelom procesu protiv bivšeg premijera Đžombića. Iako je u ovom slučaju oštećena, ona po ocjeni Jankovića nije pokazala bilo kakvu zainteresovanost. Presuda Džombiću u petak u podne.

Republika Srpska 24.10.2023 | 17:08

– Okružni sud u Banjaluci izreći će u petak presudu bivšem predsjedniku Vlade Republike Srpske Aleksandru Džombiću, optuženom za zloupotrebu položaja i ovlašćenja prilikom odobravanja kredita zvorničkoj „Energoliniji“.

Džombić je paralelno uz funkciju premijera bio i predsjednik velikog kreditnog odbora Investiciono – razvojne banke (IRB) Republike Srpske u vrijeme kada je ovo preduzeće dobilo 19,4 miliona maraka vrijedan kredit za investiciju u kotlovnicu i zamjenu energenta.

Međutim, kredit nije vraćen, a dio sredstava je utrošen nenamjenski pa je Republičko javno tužilaštvo označilo Džombića kao glavnog krivca.

Suđenje je počelo u martu prošle godine, a današnjim izvođenjem završnih riječi odbrane i tužilaštva, ono je okončano.

Tužilac Radenko Janković je mišljenja da je dokazao da je Džombić izvršio krivično djelo koje mu se stavlja na teret i tražio od suda osuđujuću presudu.

Rekao je da je ovaj postupak prevazilazi značaj običnog predmeta jer se u njemu postavlja pitanje odnosa prema javnim sredstvima, a što je jedno od najznačajnijih pitanja današnjice.

Prema njegovim riječima „Energolinija“ je bila sredstvo za izvlačenje novca od strane državljana Litvanije te da su za to postojali nagovještaji, ali da je ipak po ubrzanoj proceduri ovo preduzeće od IRB-a dobilo kredit i to značajno veći nego što su i sami tražili.

„Preduzeće je i prije dobijanja kredita poslovalo izvan zakona kada je prevara i osmišljena, a vrijednost radova bila višestruko uvećana. „Energolinija“ je bila prezadužena i bilo je jasno da nije mogla vraćati kredit“, kazao je Janković.

Dodao je da je mnogo stvari otkriveno kontrolom, odnosno posjetom predstavnika IRB-a fabrici u Zvorniku, ali da to u konačnoj odlici o odobrenju kredita nije uzeto u obzir.

„Pogoni nisu bili u funkciji a radnika nije bilo. Formalno je bilo zaposleno 80 ljudi. Zar to nije bilo dovoljno da se upali alarm?“, upitao se tužilac.

Podsjetio je da je prvobitni zahtjev „Energolinije“ odbijen, nakon čega je Vlada, opet na čelu sa Džombićem usvojila zaključak da se njihov zahtjev ponovo obradi.

To je po ocjeni Jankovića bio znak da se kreditni zahtjev mora usvojiti bez obzira što ne ispunjava uslove, a zbog čega je tadašnji direktor IRB-a Milenko Pavlović podnio ostavku jer je bio stava da se ne treba ići u taj proces.

„O tome kako će se vraćati kredit nije se razmišljalo. Nije bilo ozbiljne procjene koja nije smjela izostati. Džombić je predložio da se zahtjev usvoji mimo malog kreditnog odbora, što je jedinstven slučaj, a što su potvrdili i svjedoci“, zaključuje Janković.

Rekao je da se ispostavilo da „Alumina“ kao jemac nije toliko dobra kao što se to pokušava predstaviti jer je ovo preduzeće pokrenulo sudski spor samo kako ne bi vratilo svoju preuzetu obavezu.

IRB nezainteresovana

Tužilac Janković bio je razočaran načinom na koji je Investiciono – razvojna banka Republike Srpske pristupila cijelom procesu. Iako je u ovom slučaju oštećena, ona po ocjeni Jankovića nije pokazala bilo kakvu zainteresovanost. Tako je naveo da ga niko iz banke tokom ovog suđenja nije pozvao za bilo kakvu informaciju, kao ni da ponudi bilo kakvu pomoć. Pojedina svjedočenja, poput onog Snježane Vujnić, bivše direktorice IRB-a je ocijenio mučnim.

„Ona se jedva sjećala da je bila direktor banke, odnosno nije željela da se miješa u svoj posao. Jasno je zašto se IRB ovako ponaša, jer su i oni imali brojne propuste“, kazao je Janković.

Džombićev advokat Zoran Bubić podsjetio je Jankovića da je njegovog klijenta optužio za vršenje pritiska na upravu banke kako bi „Energolinija“ dobila kredit, ali da su oni u svojim svjedočenjima to negirali.

Tako je, na primjer, direktor IRB-a Milenko Pavlović priznao da se sastao sa Džombićem, ali isto tako i potvrdio da Džombić na njega nije vršio nikakav pritisak, kao što se to navodi u optužnici.

On je ostao pri stavu da je kredit bio dobro obezbijeđen te da se može odmah vratiti, kao i da na tome treba da insistira IRB.

Naime, Vrhovni sud Republike Srpske je poništio odluku kojom je „Alumina“ oslobođena obaveze vraćanja kredita.

„Cjelokupan kredit je naplativ od „Alumine“ kao jemca, koja može da vrati i šest puta veće kredite. Nema nikakvih smetnji za to. Optuženi ne može biti odgovoran za kredit koji IRB ne želi da naplati. Činjenica je da imamo zaduženje koje može biti naplaćeno, odnosno štete u ovom slučaju po banku nema“, kazao je Bubić.

Naveo je da su organi IRB-a postupali po svim pravilima i procedirama, a da Džombić kao optuženi i kao predsjednik velikog kreditnog odbora nije vršio nikakve poslove van svoje nadležnosti.

„Da je cilj bio da se kredit ne vrati, ne bi se tražile dodatne garancije, što se u ovom slučaju desilo“, kazao je Bubić.

Ocijenio je da je tužilac bio primoran da podigne optužnicu, kako bi koliko toliko održao u životu postupak koji se vodi protiv državljana Litvanije, gdje istraga traje još od 2015. godine.

„Tužilac je po svaku cijenu želio da održi postupak u životu pa mu se žurilo da da bilo koga optuži, a kao žrtvu je odabrao Aleksandra Džombića. Predlažem da se optuženi oslobodi jer nije dokazano krivično djelo“, zaključio je Bubić.

(Capital) Foto: Capital