Evo ko traži bonska ovlaštenja

Većina predstavnika zemalja članica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija su, nakon obraćanja visokog predstavnika Valentina Incka i predstavljanja 55. izvještaja o stanju provođenja mira u BiH, iskazali zajedničku zabrinutost zbog pojedinih postupaka političkih predstavnika u BiH, što se naročito odnosilo na kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, formiranje rezervnog policijskog sastava u Republici Srpskoj, nepoštivanje vladavine prava te negiranje genocida i slavljenje osuđenih ratnih zločinaca.

Bosna i Hercegovina 08.05.2019 | 19:55 Predstavnik Kine je naglasio da njegova zemlja poštuje suverenitet i teritorijalni integritet BiH te pozdravlja uspješno organizovane Opšte izbore, koji su održani u oktobru 2018. godine. Takođe, je pozvao političke čelnike da što prije formiraju vlast kako bi započeli sa provođenjem reformi.

- BiH je važna zemlja na Balkanu. Očuvanje mira i stabilnosti, te osiguravanje dobrih odnosa među narodima, su u interesu međunarodne zajednice i regiona. Međunarodna zajednica mora slušati otvorenog uma stavove svih strana te zauzeti balansiran pristup – izjavio je predstavnik Kine.

Kina je iskazala nadu da će EUFOR nastaviti osiguravati stabilnost i sigurnost u BiH.

Predstavnik Ujedinjenog Kraljevstva Stephen Hickey je podsjetio da je nepoštivanje vladavine prava ključni izazov za BiH.

- Savjet mora ostati veoma fokusiran na situaciju u BiH te na podršku OHR-u i visokom predstavniku, koji ostaje vrhovni tumač civilnog aspekta Mirovnog ugovora, a to uključuje našu podršku korištenju bonskih ovlasti, ukoliko to situacija zahtijeva – poručio je Hickey, naglasivši da se podrška odnosi i na nastavak mandata EUFOR-a.



Konstatovao je da vlast u BiH još nije formirana na svim nivoima te je pozvao političke lidere da formiraju vlast kako bi počeli sa provođenjem reformi. Takođe je političare pozvao da prekinu sa razdornom retorikom koja negativno utiče na odnose među narodima, ali i na mir i stabilnost u BiH.

- Naročito je zabrinjavajuće da pojedini zvaničnici koriste pozicije da podrivaju državne institucije te zastrašuju građane – izjavio je predstavnik Ujedinjenog Kraljevstva.

U tom je kontekstu izdvojio izmjene Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske. Konstatovao je da Ujedinjeno Kraljevstvo podržava presudu Radovanu Karadžiću, koja je, kako je kazao, važan rezultat međunarodne pravde koji šalje snažnu poruku.

- Jednostavno je neprihvatljivo da politički lideri i dijelovi društva nastavljaju negirati presude i genocid u Srebrenici, iako su ga potvrdila dva međunarodna suda – dodao je Hickey.

Podršku OHR-u, visokom predstavniku i korištenju bonskih ovlašćenja dala je i predstavnica Poljske. Uvođenje rezervnog policijskog sastava u Republici Srpskoj je ocijenila kao osnivanje entitetskih oružanih snaga. Govoreći o izazovima sa kojima se BiH suočava, izdvojila je posljednje pokušaje vlasti Republike Srpske na, kako je kazala, revidiranju istorije.

- Stalni pokušaji revidiranja istorije su neprihvatljivi. Odluka Republike Srpske da formira komisiju koja bi trebala ponovo otvoriti pitanje interpretacije događaja u Srebrenici je posljednji takav primjer. Nema prostora za drugačiju interpretaciju – poručila je predstavnica Poljske.

Predstavnica Francuske je konstatovala da trenutna situacija potvrđuje da BiH treba pažnju Savjeta bezbjednosti. Podsjetila je da su francuski predsjednik Emanuel Makron i njemačka kancelarka Angela Merkel krajem aprila iskazali podršku stabilnosti zapadnog Balkana.

Kada su u pitanju izazovi sa kojima se BiH suočava, izdvojila je negiranje presuda međunarodnih sudova za ratne zločine počinjene u BiH.

- Svaka inicijativa koja za cilj ima dovođenje u pitanje presuda MKSJ-a ili reinterpretiranje tih presuda, a naročito mislim na genocid u Srebrenici, ugrožavaju koheziju u državi – kazala je predstavnica Francuske.

Predstavnik SAD-a Jonathan Cohen je iskazao podršku visokom predstavniku Valentinu Incku i njegovoj kancelariji u BiH.

- Potvrđujemo da opcija korištenja bonskih ovlašćenja ostaje legitimno pravo visokog predstavnika – poručio je Cohen.

Vlasti u našoj zemlji je pozvao da što prije počnu sa provođenjem reformi. Kazao je da BiH ima nekoliko prilika pred sobom da ostvari svoje ciljeve i osnaži svoje veze sa evroatlantskom zajednicom. U tom je kontekstu podsjetio na aktiviranje MAP-a za članstvo u NATO-u.



- Ohrabrujemo lidere da što prije iskoriste ove prednosti – dodao je Cohen.

Pozive na gašenje OHR-a, smatra predstavnik SAD-a, dolaze od onih koji žele destabilizaciju zemlje. Ponovio je da su SAD zabrinute zbog izazova vladavini prava u Republici Srpskoj, ali i neodržavanja izbora u Mostaru od 2008. godine.

- Širenje saradnje, jačanje vladavine prava, činjenje institucija funkcionalnijim te borbom protiv korupcije se prave ključni koraci ka obezbjeđivanju svijetle budućnosti zemlje – poručio je Cohen.

Kazao je da je za gašenje OHR-a potrebno ispunjavanje uvjeta iz "Programa 5+2", ali da je ta faza još uvijek daleko za BiH.

Christoph Heusgen, predstavnik Njemačke u Savjetu bezbjednosti UN-a, je u uvodu svog obraćanja kazao da "BiH nije mjesto koje smijemo ostaviti". Incku je poručio da ima još deset godina da završi ono što mu je posao.

- Njemačka ostaje privržena suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH i njenom evropskom putu – izjavio je Heusgen.

Formiranje vlasti, vladavina prava, korupcija, socioekonomske reforme su izazovi koje je izdvojio, a postavio je pitanje i visokom predstavniku.



- Moj kolega iz Ujedinjenog Kraljevstva vas je pitao šta još možemo uraditi za poboljšanje situacije u BiH. Ja ću to preformulirati i pitati: "Šta vi možete uraditi više?" – kazao je predstavnik Njemačke te je u tom kontekstu spomenuo mogućnost korištenja bonskih ovlašćenja.

Predstavnik Rusije Dmitry Polanski je bio jedini koji je kritikovao sadržaj izvještaja visokog predstavnika, za kojeg je rekao da je daleko od onog što se dešava u BiH.

- Ono što mi vidimo jeste da se pokušava opravdati nastavak međunarodnog protektorata u BiH, kako bi se pokazalo da još uvijek postoji potreba za postojanjem OHR-a – kazao je Polanski.

Inzko se, dodaje, u izvještaju lično obračunavao sa liderima Srba i Hrvata, kriveći ih za sve poteškoće u BiH.

- Naš dijalog sa liderima, uključujući i sastanak predsjednika Putina sa predsjedavajućim Predsjedništva Dodikom u Beogradu 17. januara ove godine, pokazuje suprotno. Pokazuje da su svi odgovorni srpski i hrvatski političari privrženi provođenju Mirovnog sporazuma iz 1995. godine – poručio je Polanski.

"Neki ljudi iz Sarajeva" su, kako je kazao, u posljednje vrijeme doveli u pitanje jednakost svih naroda u BiH, a to je "razlog većine problema u BiH".

- A Inzko to odbija priznati – dodao je.



Spomenuo je najavljenu apelaciju Ustavnom sudu BiH o nazivu Republike Srpske te je poručio da je potrebno redukovati sredstva i broj ljudi zaposlenih u OHR-u. Posebnu pažnju je posvetio odnosu BiH i NATO-a.

- Banja Luka je protiv članstva u NATO-u jer ne mogu prihvatiti da granica između BiH i Srbije bude linija odvajanja. Niko ne može ignorisati tu činjenicu i svaki pokušaj približavanja Sarajeva NATO-u, suprotno Dejtonskom mirovnom sporazumu, može narušiti rad na reformskim procesima te može voditi do destruktivnih posljedica – kazao je Polanski.

Kritikovao je Inckove komentare na račun formiranja rezervnog sastava policije, što je, kako je kazao, reakcija na migrantsku krizu i mogućnost terorističkih napada. Osvrnuo se i na kritike na račun negiranja presuda međunarodnih sudova za ratne zločine počinjene u BiH te formiranja komisija za Srebrenicu i Sarajevo.

- Mislimo da to nije prihvatljiv pristup. Želimo naglasiti da su takve komisije rezultat očiglednih šupljina u presudama MKSJ-a i to je nešto zbog čega smo iskazali zabrinutost u nekoliko navrata. Nadamo se da će eksperti iz 12 zemalja u tim komisijama biti u mogućnosti da stvore pravu sliku zločina u Srebrenici i Sarajevu – izjavio je Polanski.

Podsjetio je da Rusija u nekoliko navrata nije podržala stavove Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira, što se, smatra on, mora unijeti u izvještaje visokog predstavnika. Upravni odbor PIC-a, vjeruje, odluke treba donositi konsenzusom. Napomenuo je na izvještaj Vlade Republike Srpske, koji, prema njegovom mišljenju, popunjava brojne šupljine u izvještaju visokog predstavnika. Polanski je iskazao uvjerenje da uloga međunarodne zajednice u BiH mora biti oslabljena.

- OHR i njegova bonska ovlaštenja su prepreka za demokratski razvoj zemlje. Ono što treba uraditi jeste umanjiti budžet i broj osoblja OHR-a – dodao je.

Formiranje novog saziva Savjeta ministara BiH je izdvojio kao prioritet za BiH, a naglasio je i potrebu uklanjanja stranih sudija iz Ustavnog suda BiH.

- Kontraproduktivno je vršiti pritisak na Republiku Srpsku i lidere Srba. To je nešto što je rađeno. Jednostrane akcije i negativna retorika su nešto što pogoršava atmosferu u zemlji – izjavio je Polanski.

(Faktor)