Koje su posljedice sive liste Moneyvala koja prijeti BiH

Za nekoliko sedmica će isteći jednogodišnji period posmatranja Radne grupe za finansijsko djelovanje protiv pranja novca (FATF), a ako vlasti u Bosni i Hercegovini ne reaguju, BiH će se naći na sivoj listi Moneyvala.

Na to je upozorila Delegacija Evropske unije u BiH, koja je navela da bi stavljanje na listu koja formalno nosi naziv "lista jurisdikcija pod pojačanim nadzorom FATF-a" imalo ozbiljne posljedice po BiH.

Imajući u vidu da je BiH zemlja s velikim brojem građana koji žive van granica svoje države, najveća posljedica bi svakako bila otežane i usporene transakcije koje idu iz BiH u druge države i obrnuto.

Kada bi se našli na sivoj listi Moneyvala, svaka transakcija gdje novac ulazi ili izlazi iz BiH bi bila pod većom prismotrom, čime bi se značajno povećao period čekanja da ta transakcija bude realizovana.

Ovo je posebno važno zbog činjenice da je BiH bila na putu da postane dio Jedinstvenog područja plaćanja u eurima (SEPA), čime bi se te transakcije značajno ubrzale.

Isto tako, domaće finansijske institucije bi potencijalno bile zatrpane zahtjevima za dodatnom dokumentacijom, imajući u vidu da bi svaka transakcija automatski bila "sumnjivija" nego što je to slučaj kada država nije na sivoj listi Moneyvala.

Ovakav potez FATF-a bi imao posebno značajan uticaj i na ekonomiju u Bosni i Hercegovini, prvenstveno kroz investicije.

Investitori koji odlučuju gdje će uložiti svoj kapital uzimaju u obzir mnoge faktore, a među njima je svakako i to da li se zemlja nalazi na sivoj listi Moneyvala.

U tom kontekstu, kao zemlja koja je u konstantnoj potrazi za dodatnim investicijama iz inostranstva, povratak na sivu listu bi bio ogroman korak nazad za BiH.

Osim toga, institucije koje se žele zadužiti na stranim tržištima bi to morale raditi s nepovoljnijim kamatnim stopama, što bi takođe imalo direktan uticaj na finansijsku situaciju unutar BiH.

Direktan uticaj bi se mogao osjetiti i kroz pojačane kontrole robe koja se izvozi iz BiH i uvozi u našu zemlju, kao i kroz činjenicu da bi dobijanje stranih kredita i međunarodne pomoći moglo biti znatno teže.

Šta BiH mora uraditi

Stavljanje BiH na sivu listu bi imalo i negativan uticaj na međunarodni imidž zemlje, koji je svakako dodatno poljuljan internim političkim problemima koji su sveprisutni u BiH.

Kako bi se izbjegao ovaj scenarij, bosanskohercegovačke vlasti u narednih nekoliko sedmica moraju usvojiti dva zakona:

Zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom, te Zakon o ciljanim finansijskim sankcijama za terorizam, finansiranje terorizma i proliferaciju oružja za masovno uništenje.

(Klix) Foto: BN