Novi Kongres neće uticati na BiH

Preuzimanje većine od strane Demokratske stranke u američkom Donjem domu Kongresa može dovesti samo do manjih promjena politike SAD prema BiH, smatraju analitičari.

Bosna i Hercegovina 09.11.2018 | 10:54 Kako nam je istaklo nekoliko sagovornika koji dobro poznaju američku politiku, suštinskih promjena neće biti s obzirom na to da su i republikanske i demokratske administracije stajale uz Dejtonski sporazum.

Ovakva formulacija našla se i ovog puta prilikom predstavljanja izvještaja visokog predstavnika Valentina Incka, kada je američki predstavnik u UN-u rekao da SAD "podržavaju teritorijalni integritet BiH s dva entiteta i tri konstitutivna naroda", što je suština Dejtonskog sporazuma.

Ono po čemu se, kako nam objašnjavaju, republikanske i demokratske administracije razlikuju su mikroaktivnosti. Tako, na primjer, republikanske administracije nešto više pažnje poklanjaju pitanjima odbrane, bezbjednosti i borbe protiv nasilnog ekstremizma, dok su demokratske administracije sklonije programima ljudskih i građanskih prava i više se fokusiraju na pitanja u oblasti vladavine prava.

"To ne znači da se republikanske administracije ne bave pitanjima poput borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao što se može vidjeti na primjeru Balkana i BiH", kaže jedan od naših sagovornika.

Takođe, oni ukazuju na činjenicu da se po izboru ambasadora u BiH može vidjeti da se radi o karijernim diplomatama koje dolaze iz veoma sličnog miljea, i da administracija Donalda Trampa nema neke posebne politike kad je u pitanju BiH.

I Sead Numanović, novinar "Dnevnog avaza" i poznavalac američke spoljne politike, kaže da je za aktuelnu američku spoljnu politiku zapadni Balkan relativno periferna tema.

"Ovaj region ima značaja samo u kontroliranom sukobu Vašingtona i Moskve. U njemu, SAD žele odvojiti Srbiju od Rusije i osigurati da Makedonija završi svoj put transformacije ulaskom u NATO i početkom pregovora o članstvu u EU", kaže on.

U narednom periodu, kako ističe, moguće je da BiH postane aktuelnija samo ako sama po sebi dođe na balkanski dnevni red Vašingtona i Brisela, ali će u dogledno vrijeme ostati u zapećku jer, kako ističe, još nisu riješeni problemi u vezi sa Kosovom i imenom Makedonije.

"BiH je za zvaničnike SAD, kao i EU, jedna dosadna, komplicirana zemlja, prepuna političara koji ne drže do date riječi i nemaju nikakvih manira", istakao je on.

Dodaje da će preuzimanjem Predstavničkog doma Kongresa demokrate preuzeti i predsjedavanje Spoljnopolitičkim odborom Donjeg doma Parlamenta SAD.

"Vodiće ga čovjek posebno blizak kosovskim političarima. Balkan, pa i BiH kao priljepak, u toj situaciji može i hoće postati 'prominentnija tema' nego do sada. Ali, velike promjene ne očekujem. 'Nova' administracija u Stejt departmentu ide utabanom stazom, što smo mogli vidjeti i iz svjedočenja budućeg ambasadora SAD u BiH Erika Nelsona pred Spoljnopolitičkim odborom Senata SAD", zaključio je on.

(Nezavisne novine)