O zločinu se decenijama ćutalo

Nakon sinoćnje izložbe i promocije trećeg izdanja knjige „Stari Brod zaboravljeni zločin“, u gradskoj galeriji, danas je kod Spomen-kapele u Starom Brodu nastavljeno obilježavanje 75 godina od ustaškog zločina u kome je ubijeno i u Drinu bačeno 6. 000 Srba, muđkaraca, žena i djece. Obilježavanju prisustvovao i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Republika Srpska 22.03.2017 | 20:32
O zločinu se decenijama ćutalo
Na mjestu ovog strašnog ustaškog zločina našlo se i nekoliko preživjelih čija su sjećanja još uvijek svježa.

Mara Subotić iz Pala kaže: - Imala sam samo šest godina kad smo stigli na Stari Brod, gdje mi je i otac poginuo.

"Bio je je to užas, puni su mi opanci krvi bili dok sam gazila pored zaklanih i ubijenih. Ustaše su klale, silovale, bacale u Drinu. Djevojke se po njih pet hvataju za ruke i skaču u mutnu vodu da ne bi pale u zločinačke ruke. Vidjela sam kako majka baca djecu u vodu, a onda i ona za njima skače, jer nije htjela da ih dželati kolju, a da ona gleda“, prisjeća se Subotićka.

Još jedan preživjeli, Risto Borovčanin iz Sokoca. "Ja sam čudom preživio, najgore, sakrivši se u hrpu leševa. Užasan je pokolj bio. Ono ne daj Bože dočekati nikome. Kolju, ubijaju, ženama bajonete provlače kroz grudi, a onda i ruke, i ostavljaju ih tako da se pati. Malu djecu bacaju uvis i dočekuju na noževe, a onda bacaju u Drinu“, priča Risto Borovčanin, a suze mu se slivaju niz obraze.

Kosorić Delivoje iz sela Belega, u vrijeme divljanja Francetićevih bojovnika,  je imao osam mjeseci i majka ga je u zbijegu nosila u povoju. Stigla je, kako je pričala, do Ćuprije na Drini, gdje zbijegu Italijani nisu dali da pređe na drugu stranu, pa onda došla do Miloševića i Starog Broda.

Njega i njegovu majku je spasio jedan komšija, ustaša, da ih ne ubiju, a onda su čamcem prešli u selo Đureviće.



Pisac Momir Krsmanović je imao devet godina u vrijeme ofanzive Jure Francetića. Zapamtio je mnogo. Osmadesetih godina počeo je da ide po selima i sakuplja pričanja preživjelih.

"U selu Crkvinama, u porodici Pušonja je ubijeno 165 čeljadi, a ostalo je samo dvoje. U selu Osovu je samo Petra Zeković preživjela, dok su ostalih 90 ustaše zapalile u štali“, naveo je Krsmanović nekoliko stravičnih prizora divljanja ustaša.

On je 1983. od tog prikupljenog materijala napisao knjigu „Teče krvava Drina“, koja je ubrzo zabranjena, a on je često saslušavan.

Nakon polaganja vijenaca, pred spomen-obilježjem stradalim, govorio je dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči Darko Đogo i istoričar Predrag Ostojić, koji je rekao da je to bila dobro isplanirana i organizovana ofanziva od strane Nijemaca i ustaša čiji je cilj bio da ovaj teren od Pala do Drine očiste od Srba.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je rekao da je srpski narod kroz istoriju naučio da je sloboda jedino velika ako Srbi imaju svoju državu.

„Ako je nemaju to je onda period srpskog stradanja kao što je to bilo ovdje na Starom Brodu, gdje je zločin decenijama skrivan. To vrijeme je u svijesti srpskog naroda ipak upamćeno kao paćeničko vrijeme", rekao je Dodik.



Govorili su i predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Milomir Savčić, načelnik opštine Rogatica Milorad Jagodić...

U okviru programa obilježavanja postavljena je i izložba fotografija u porti kapele o kojoj je govorio jedan od njenih autora Hadži Branko Nikitović, naglasivši da se mnogo godina o ovom ćutalo, a sad će, kaže, trebati mnogo godina da o ovom govorimo.
 
On se u pripremanju izložbe zahvalio jereju Savi Trifkoviću, zatim Slavku Heleti, Radoju Tasiću, Dragu Todoroviću, Slavku Elezu, Ristu Planinčiću i drugima uz čiju je pomoć sačinio 15 panoa velikog formata.

„To će biti nukleus i jezgro nekih budućih izložbi a sasvim sigurno i dio stalne postavke u Spomen muzeju i memorijalnom centru Stari Brod“, dodao je Nikitović.

(BN televizija)

Komentari / 2

Ostavite komentar
Name

Is

23.03.2017 07:38

Nasa sramota da na ovakve clanke nema ni jednog komentara. zaboravljamo istoriju...

ODGOVORITE
Name

Dana

23.03.2017 10:13

Kakav odgovor slati na jad koji se 70-et godina krio. Zasto sad ne dozvole prodaju knjige i to ne u nasoj zemlji nego u celom svetu da jednom i ovaj svet shvati koga pomazu, a koga blate. Te poklane ljude niko vise ne moze vratiti u zivot, ali mora se istorija prekroiti i u skolske udjbenike unijeti kao nastavni predmet da pokoljenja znadu koga imaju za komsiju.