Da li je moguć povratak giganta u Sarajevo?

Mogućnost da se Volkswagen (VW) vrati u BiH zaintrigirala je javnost u ovoj zemlji, posebno u Vogošći gdje se nalazi jedna od lokacija koja je ponuđena njemačkoj kompaniji. Riječ je o pogonima Fabrike automobila Sarajevo (TAS) gdje su se i prije rata proizvodili njemački automobili, od popularne Bube do legendarnog "Golfa dvojke" koji je u BiH stekao status "nacionalnog vozila".

Bosna i Hercegovina 10.11.2019 | 15:48 Od povratka Volkswagena u BiH svi bi imali koristi pa država mora ponuditi najbolje uslove, kažu sagovornici Deutsche Wellea. Obnove poslovnih veza sa moćnim kompanijama mogle bi ublažiti posljedice egzodusa iz BiH. Mogućnost da se Volkswagen (VW) vrati u BiH zaintrigirala je javnost u ovoj zemlji, posebno u Vogošći gdje se nalazi jedna od lokacija koja je ponuđena njemačkoj kompaniji. Riječ je o pogonima Fabrike automobila Sarajevo (TAS) gdje su se i prije rata proizvodili njemački automobili, od popularne Bube do legendarnog "Golfa dvojke" koji je u BiH stekao status "nacionalnog vozila".

Podijeljene su emocije i očekivanja Vogošćana. Neki ne vjeruju da je tako nešto moguće, a drugi se nadaju da bi VW vozila sa bosanskohercegovačkih proizvodnih traka ponovo mogla krenuti u svijet. "To su bajke za malu djecu, nema od toga ništa", kaže jedan stanovnik Vogošće naglašavajući da je Nijemcima Turska "važnija od Bosne". Pojedini ističu kako je sve moguće "ako država ponudi dobre uslove".

Dobra, stara vremena

Među optimistima je i bivši radnik VW-a Hasan Kadrić. On kaže da se "ništa bolje ne bi moglo dogoditi ovom gradu, ali i državi" te da bi i "partneri iz VW-a" imali koristi od bosanskih radnika. "Kada smo počinjali, prvo se krenulo sa Bubom koju smo montirali ovdje u TAS-u, a onda je došao Golf A1, pa nakon toga i legendarna dvojka – Golf A2. Počeli smo raditi i 'trojku', ali nas je zaustavio rat", kaže Kadrić prisjećajući se proizvodnje VW-a u Vogošći.



On ističe da je to bilo "vrijeme blagostanja" za sve. "To je značilo život. Mlada raja se zapošljavala, a vidite kako danas odlaze iz BiH. Svi su radili ovdje u Vogošćanskom bazenu i dobro se živjelo. Ljudi su dolazili iz Olova, Srednjeg, Visokog, Breze... Ovdje je znalo doći i po 30, 40 autobusa ispred TAS-a ujutru dovozeći radnike. Ali nije se radilo samo u TAS-u. Za TAS su radile i desetine drugih firmi iz bivše Jugoslavije, posebno iz Hrvatske, Slovenije... Jugoplastika je radila ciceve i stranice, Saturnus farove, Elan hardtopove", priča Kadrić.

VW je planirao izgraditi fabriku u Turskoj, ali je procedura "zamrznuta" zbog vojne intervencije Ankare u Siriji. Zato je svoje usluge njemačkoj kompaniji ponudilo više zemalja, među kojima su se kao favoriti spominjale Bugarska, Rumunija i Srbija. BiH, na osnovu višedecenijskog iskustva saradnje sa VW, također vjeruje da ima dobre šanse.

Šta Volkswagen traži od ponuđača?

Direktor sektora energetike i koordinator projekta "Razvoj automobilske industrije FBiH" u Privrednoj komori Federacije BiH Armin Hodžić kaže da se zahtjevi VW-a prvenstveno odnose na površinu od 400.000 m2 slobodnog prostora za izgradnju fabrike. "VW bi izgradnjom fabrike uposlio oko 5.000 uposlenika, od čega bi najmanje 650 bilo inženjera, mašinske i elektro struke. Vrijednost investicije je oko 1,4 milijarde evra. Fabrika bi bila izgrađena do 2023. godine, a planirani izvoz bio bi oko 4,5 milijardi eura odnosno 300.000 vozila godišnje", kaže Hodžić za DW.

BiH je VW-u ponudila dvije lokacije za gradnju fabrike, jednu u krugu bivšeg TAS-a, odnosno sadašnjeg VW Sarajevo i "zamjensku" u Novom Gradu, kod Rajlovca. "Obje lokacije nude infrastrukturu neophodnu za brzu i sigurnu distribuciju dijelova i gotovih proizvoda. Također, ponuđene su i određene olakšice kada je u pitanju cijena određenih energenata što velikim dijelom utiče na konačni mjesečni račun kao i finansijsko učešće u nekim drugim režijama", kaže Hodžić.



Prednosti BiH u odnosu na druge ponuđače

BiH ima tradiciju industrijske proizvodnje i poslovanja u domenu automobilske industrije, što je važan preduslov za proizvodnju kvalitetnog konačnog proizvoda, kaže Hodžić. "Takođe, jedna od ponuđenih lokacija već ima razvijenu infrastrukturno-distributivnu mrežu automobilskih dijelova. Tokom posjete predstavnika Federacije BiH nadležnima u Wolfsburgu, ponuđene su još neke olakšice u poslovanju kao i subvencije koje bi u značajnoj mjeri uticale na smanjenje konačnog troška izgradnje ali i rada fabrike", ističe sagovornik.

"Od 60 kompanija koje rade za automobilsku industriju i koje su članice Grupacije Automobilske Industrije pri Privrednoj komori Federacije BiH, njih desetak radi direktno sa Volkswagenom, odnosno kako mi to kažemo, imaju "lieferantski" broj direktno kod VW-a. Generalno gledano, kompanije iz BiH su prepoznate kao sigurni i pouzdani dobavljači kvalitetnih i pouzdanih dijelova koji su u stanju da se prilagode načinu i zahtjevima poslovanja Volkswagena", tvrdi Hodžić.

VW i Prevent Grupacija

On, međutim napominje da postoji određeni spor između VW-a i domaće kompanije Prevent "koji se polako riješava". "Jedna od lokacija je u zajedničkom vlasništvu dvije pomenute svjetske kompanije. Međutim, ukoliko to bude jedini kamen spoticanja za dolazak historijske mega investicije u BiH, imamo modalitet rješenja, tako da u konačnici to ne predstavlja problem", kaže Hodžić.



Mogući povratak VW-a u BiH za komentirala i Prevent Grupacija. "Prevent je prije gotovo dvadeset godina ušao u zajedničku investiciju sa VW AG, sa ciljem da se nastavi proizovdnja automobila u BiH. Kroz sve ove godine, nismo prepoznali ozbiljne namjere VW-a da se širi u BiH, a sigurno da bi podržali svaku sličnu aktivnost i eventualno pokretanje proizvodnje", saopšeno je iz Preventa.

Ekonomska čuda su rijetkost

Ekonomska čuda su rijetkost, a dolazak VW-a u BiH bi upravo predstavljao jedno takvo čudo, smatra ekonomski analitičar Admir Čavalić. "Teško je nabrojati sve benefite, od drastičnog rasta izvoza, preko zapošljavanja, pa sve do raznih lokalnih i regionalnih kooperacija, ali i unaprijeđenja imidža BiH kao zemlje za investiranje. U tom smislu, riječ je zaista o kolosalnoj investiciji", kaže Čavalić.

On vjeruje i da bi slične investicije ublažile posljedice egzodusa iz BiH. "To bi u određenoj mjeri moglo zaustaviti egzodus, ali ne dugoročno. Ova procjena se temelji na iskustvu Slovačke, čije su fabrike omogućile određeni nivo životnog standarda, iako su usljed procesa evropskih integracija radnici orijentirani ka radu vani", kaže Čavalić, napominjući da bi investicije, poput mogućeg povratka VW-a u BiH, pozitivno uticale i na sveukupne ekonomsko-političke prilike u ovoj zemlji.

(DW)