BiH prijeti višemilionska arbitraža zbog ulaganja iz vremena bivše Jugoslavije

Bosna i Hercegovina bi mogla da se suoči s najvećim međunarodnim arbitražnim sporom u svojoj istoriji zbog spora koji vodi jedan Republika Srpska.

Naime, državna kompanija Elektrogospodarstvo Slovenije od 2014. vodi arbitražu protiv BiH pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova (ICSID) u Vašingtonu, tvrdeći da je oštećena zbog nepoštovanja ugovora o isporuci električne energije iz Rudnika i termoelektrane (RiTE) Ugljevik, na istoku BiH.

Slovenačka firma traži da joj termoelektrana isplati novac na osnovu ulaganja do početka devedesetih godina prošlog vijeka, odnosno u vrijeme kada je postojala bivša Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ).

Termoelektrana Ugljevik, izgrađena 1985. godine, bila je zajednički projekat više republika bivše Jugoslavije.

Tada je Elektroprivreda iz Slovenije uložila novac u zamjenu za trećinu proizvedene struje, koja se isporučivala do 1992.

Slovenci su 2014. godine, nakon višegodišnjih pokušaja da ostvare svoja prava pred domaćim sudovima, koji su se proglasili nenadležnim, pokrenuli međunarodni spor.

Istovremeno, zatražili su i arbitražu u Beogradu, gdje je 2023. donesena presuda kojom je RiTE Ugljevik obavezana da plati 67 miliona evra odštete za neisporučenu struju, te da omogući ponovno preuzimanje trećine proizvodnje.

Presuda je djelimično sprovedena, Ugljevik je obnovio isporuku električne energije Sloveniji, ali dugovanja su ostala.

Zbog kamata koje su narasle na gotovo isti iznos kao i glavnica, slovenačka kompanija traži dodatnih 67 miliona evra.

Rok za dogovor o plaćanju potraživanja je 31. maj, istakli su ranije u upravi Elektroprivrede Republike Srpske.

Ni u Elektroprivredi Republike Srpske, ni u slovenačkom Holdingu, nisu odgovorili na upit da li je i koliko sredstava do sada uplaćeno na ime dugovanja RiTE Ugljevik.

Iz Holdinga Slovenske elektrane, unutar koga posluje i Elektrogospodarstvo Slovenije, poručili su da, zbog pravnog procesa, ne žele komentarisati konkretne poteze dok traje spor.

"Svakako očekujemo brz napredak u pregovorima oko preostalih otvorenih pitanja, o čemu je HSE uredno obavijestio pregovaračke partnere", navodi se u odgovoru Holdinga na upit Radija Slobodna Evropa (RSE).

Pokušaj prodaje duga

Zbog finansijskog pritiska, u rješavanje problema uključila se i zvornička privatna firma Nova Alumina, nudeći Elektroprivredi Republike Srpske otkup duga prema Slovencima. Međutim, sindikat RiTE Ugljevik ovu ponudu tumače kao "prikrivenu privatizaciju strateškog resursa".

"Nema govora o prodaji potraživanja. Modalitet otplate mora se tražiti unutar sistema, bez privatizacije javnog dobra", izjavio je za RSE Boban Benović, predsjednik sindikata RiTE Ugljevik.

Direktor Nove Alumine Zoran Stevanović, za RSE je rekao kako su poslali ponudu, ali ih nije niko kontaktirao, te da se radi o "ponudi za pomoć, a ne privatizaciji".

"Mi smo ponudili da pomognemo Elektroprivredi. Milion evra mjesečno plaćamo račun za struju. Dio da se plaća, a ostatak da se 'pegla' kroz fakture. Nikakav pokušaj ulaska u vlasništvo ne postoji. Ugljevik vrijedi manje nego što duguje", rekao je Stevanović.

Iz Elektroprivrede Republike Srpske nije odgovoreno na upit RSE o ponudi zvorničke Alumine.

Šta je iz Republike Srpske ponuđeno Slovencima?

RSE imao je uvid u prepisku između Elektroprivrede Republike Srpske i Holdinga Slovenske elektrarne (HSE), koja dodatno rasvjetljava tok pregovora i razlike u stavovima.

U pismu koje je 13. maja uputio v.d. direktora Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović, navodi se kako je "Kompanija Nova Alumina iz Zvornika izrazila spremnost da preuzme rizik naplate potraživanja", te da zamijeni HSE kao povjerioca i stranku u arbitražnom postupku pred Arbitražnim sudom u Vašingtonu".

Petrović je tražio da slovenačka kompanija sama pregovara s Novom Aluminom u vezi s preuzimanjem duga, te da bi se, u slučaju dogovora, potrebni sporazumi i ugovori mogli zaključiti do kraja maja.

"Realizacijom predloženog, svi međusobni sporovi između HSE i RiTE 'Ugljevik' bi se smatrali okončanim i stranke bi povukle sve međusobne tužbe, uz odricanje od postojećih i daljih tužbenih zahtjeva", stoji u dopisu kojeg potpisuje Petrović.

On je Slovencima ponudio i mogućnost realizacije "zajedničkih projekata" na teritoriji Republike Srpske.

No, u odgovoru HSE-a, kojeg je potpisao poslovni direktor slovenačkog holdinga Uroš Podobnik, navodi se da Slovenci "neće voditi razgovore i pregovore s kompanijom Nova Alumina kao potencijalnim kupcem".

"Ako Elektroprivreda Republike Srpske i/ili RiTE Ugljevik smatraju da time mogu poboljšati svoju poziciju, to je njihovo pravo. Međutim, mi nastavljamo pregovore isključivo s Elektroprivredom Republike Srpske i RiTE Ugljevik", navodi se u odgovoru Podobnika.

On je zatražio od Elektroprivrede Republike Srpske i RiTE "Ugljevik" da "najkasnije do kraja radnog dana 16. maja" dostave prijedlog za rješavanje duga od 67 miliona evra neisplaćenih sredstava po odluci arbitraže u Beogradu, te potraživanja koja vode protiv BiH u ICSID arbitraži.

Nije poznato da li mu je odgovoreno na zahtjev.

"Pomoć" ili pokušaj privatizacije

Ekonomista Svetlana Cenić kaže da je pravno upitno da li Slovenci mogu da prodaju dug "Novoj Alumini" koja posluje u okviru grupacije "Pavgord", te da takav scenario otvara i pitanje moguće privatizacije RiTE "Ugljevik".

Ona podsjeća kako je kompanija Pavgord, otkupljući od Vlade Republike Srpske dug Fabrike glinice Birač u Zvornik, praktično taj posao pretvorila u preuzimanje najprofitabilnije ćerke kompanije, "Alumine".

"Nije moguće da neko plati milione bez jasnog ugovora. Pitanje je koliko je to uopšte zakonski regulisano. Slovenci znaju šta rade, poznaju budžetski sistem i razumeju razliku između privatnog i javnog vlasništva. Biraju spor, ali siguran prihod.

Čak i da Elektroprivreda Republike Srpske sutra bankrotira, budžet Republike Srpske mora da stane iza nje, jer je to državno vlasništvo. A šta ako Alumina 'propadne'? Šta će Slovenci naplatiti i kako? Zato su se opredelili za sigurniju opciju", ističe Cenić za RSE.

Šta je poznato o Alumini?

Alumina je bila najprofitabilnije preduzeće unutar zvorničke Fabrike glinice "Birač" koja je u stečaju od 2013. godine.

Vlada Republike Srpske je u julu 2022. godine prihvatila da privatnoj firmi "Pavgord" iz Foče proda potraživanja u iznosu od 42,3 miliona maraka (oko 21,5 miliona evra).

Radi se o dugu Fabrike "Birač" prema javnim fondovima i preduzećima Republike Srpske za neplaćene poreze, doprinose, električnu energiju i vodu.

Kupovinom dugovanja, "Pavgord" je dobio 50 posto prava na odlučivanje u skupštini povjerilaca "Birača", a samim time i "Aluminom", kćerkom firmom.

Fabriku glinice "Birač" kupila je litvanska "Ukio grupa" 2001. godine. Nekoliko godina kasnije "Ukio grupa", tada u vlasništvu ruskog tajkuna Vladimira Romanova, osniva i "Balkan investment banku".

I "Birač" i banka su dovedeni do stečaja, a Litvanci su pobjegli iz BiH.

Ukio banka, kao dio "Ukio grupe", tražila je naplatu potraživanja u vrijednosti većoj od 150 miliona maraka (75 miliona evra) po osnovu kredita koje su davali Fabrici "Birač" za šta je kao zalog poslužila imovina "Alumine", koja je bila u stopostotnom vlasništvu "Birača".

"Pavgord" je od "Ukio banke" otkupio potraživanja 2014. za nešto više od šest miliona evra.

To je kompaniji omogućilo da u konačnici postane i vlasnik "Alumine", nakon što su sudovi u Republici Srpskoj priznali toj firmi potraživanja u vrijednosti većoj od 60 miliona evra.

Nakon odlaska Litvanaca iz Republike Srpske, zvanične istrage su potvrdile izvlačenje stotina miliona evra iz "Birača" preko "Balkan investment banke".

Novinar portala Capital.ba Dejan Tovilović, koji godinama prati stanje u energetskom sektoru Republike Srpske, ističe da "ubacivanje još jedne strane u, ionako komplikovanom sporu RiTE Ugljeviku, samo kači dodatni kamen oko vrata".

"Takođe, ostavlja se i prostor za privatizaciju na mala vrata, što su radnici među prvima prepoznali. Ne vjerujem u priče o solidarnosti, saosjećajnosti i patriotizmu kada je biznis u pitanju. Za RiTE Ugljevik nema dobrog rješenja. Može se pričati samo o onom koje će izazvati manju štetu", rekao je Tovilović.

Istakao je da je i bez duga Slovencima situacija u RiTE "Ugljevik" nezavidna, jer se preduzeće suočava s nedostatkom uglja, lošom i zaostalom mehanizacijom i ogromnim dugovima u poslovanju.

TE Ugljevik u posljednje vrijeme više puta je prekinula s radom zbog nedostatka uglja.

To je bio razlog nekoliko protesta radnika koji su tražili raskidanje koncesije s ruskom kompanijom Komsar Energy, s kojom je Vlada Republike Srpske 2013. godine potpisala koncesioni ugovor za kopanje uglja.

Od tada do danas, vlasnik ove kompanije, ruski oligarh Rašid Serdarov, nije pokrenuo kopanje uglja na kopu, niti je izgradio novu termoelektranu na tom području, kako je dogovoreno.

Vlada Republike Srpske je pokrenula proces raskida ugovora i do sada je Serdarovu isplatila oko 30 miliona evra kao odštetu za raskid koncesije.

Za sada nije poznato koliko Vlada treba još isplatiti da bi koncesija bila i raskinuta.

(RSE) Foto: BN