Kakvu igru igra SNSD: Oslobađajuća presuda ili imovina?!

Iako vlast horski tvrdi da veto nije moguće pokrenuti za pitanje imovine, dosadašnja praksa pokazuje da je ovaj mehanizam u prošlosti više puta pokretan i za mnogo bezopasanije stvari od pitanja imovine Republike Srpske.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je nedavno nakon ročišta u Sudu BiH poručio da mu je nuđeno da pristane na zakon o imovini u zamjenu za oslobađajuću presudu.

Dodik je rekao da je tu ponudu odbio, međutim samo sedmicu dana nakon te izjave član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Željka Cvijanović nije povukla veto na zakon o imovini koji su preglasavanjem usvojili bošnjački i hrvatski članovi Predsjedništva Denis Bećirović i Željko Komšić.

Ovo je otvorilo pitanje, kakve se igre dešavaju na nivou BiH i da li SNSD popušta pred zahtjevima stranaca?

Dok se u javnosti polemisalo da li je Dodik zaista dobio ponudu da u zamjenu za oslobađajuću presudu pristane na to da imovina pripada Bosni i Hercegovini, Željka Cvijanović propušta da pokrene mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa Republike Srpske.

Ovo je otvorilo polemike da li je postignut dogovor da se Republika Srpska odrekne imovine u zamjenu za oslobađajuću presudu Dodiku?

 Iz SNSD-a međutim negiraju ovakve informacije, a Željka Cvijanović kaže da nije ni mogla da potegne veto, jer se to radi samo kada je u pitanju spoljna politika.

"Odbrana konsenzus, spoljna politika mogućnost veta, dva puta budete preglasani iza drugog puta pokrećete proceduru ako je u pitanju ta oblast. Ako nije u pitanju ta oblast, zaustavljate na druge načine", poručila je Željka Cvijnanović.

Iako vlast horski tvrdi da veto nije moguće pokrenuti za pitanje imovine, dosadašnja praksa pokazuje da je ovaj mehanizam u prošlosti više puta pokretan i za mnogo bezopasanije stvari od pitanja imovine Republike Srpske.

Tako je upravo Željka Cvijanović prošle godine povukla veto kada su Komšić i Bećirović usvojili zaključak da Republika Srpska napada odredbe Dejtonskog sporazuma.

Veto je aktiviran i za pitanja iz oblasti obrazovanja, pa čak i za Pelješki most, koji je vlast predstavila kao vitalni nacionalni interes Republike Srpske.

"Defitnitivno nije pitanje spoljne politike pelješki most – jeste to se tiče druge države, ali to nije klasično pitanje spoljne politike, tako da taj izgovor potpuno ne stoji jer je praksa drugačija, a ovo mi s druge strane ipak djeluje kao neko povlačenje predstavnika vlast po pitanju imovine ali i drugih pitanja gdje ne znamo šta se dešava iza scene", kaže predsjednik Narodnog fronta Jelena Trivić.

Posebno je simptomatično što se izostanak veta Željke Cvijanović dešava u vremenu kada se suđenje Miloradu Dodiku pred Sudom Bosne i Hercegovine približava svojoj završnoj fazi. 

"Odavno se spekuliše o mogućim ishodima od oslobađajuće presude do nagodbe, pa čak i bijega Milorada Dodika, više opcija je u opticaju, a s druge strane takođe i zakon o imovini za koji se spekuliše da bi mogao biti nametnut od strane visokog predstavnika – to su sve neki procesi pored sankcija postojećih koji ulaze u tu jednačinu sa više nepoznatih i zaista je nezahvalno prognozirati u kom pravcu bi mogao ići konačni ishod", smatra komunikolog Mladen Bubonjić.

Predstavnici vlasti tvrde da će Komšićev i Bećirovićev zakon o državnoj imovini biti zaustavljen u parlamentu BiH, međutim davne 2000. godine Zakon o državnoj graničnoj službi je zakočen u parlamentu, da bi ga na kraju nametnuo visoki predstavnik  - da li se sada na ovaj način ponovo otvara put za slične poteze OHR-a?

"Kada je riječ o Kristijanu Šmitu odnosno kancelariji visokog predstavnika oni su više nego jasno već mjesecima godinama ukazuju na neophodnost donošenja zakona o imovini tako da je jasno u kom pravcu idu njihove želje", kaže Bubonjić.

Bez obzira na konačan ishod ovog veoma osjetljivog pitanja, naši sagovornici upozoravaju, da bi svakako mnogo veću snagu imao veto odnosno da je Željka Cvijanović omogućila da se o ovom pitanju izjasne poslanici Narodne skupštine Republike Srpske. 

(BN) Foto: BN