Pandemija u BiH smanjila promet u e-trgovini

Stanje digitalizacije u Bosni i Hercegovini je veoma loše, a zemlja zaostaje kako za zemljama Evropske unije, tako i za zemljama u regionu.

Bosna i Hercegovina 20.06.2021 | 10:14

Ovo se konstatuje u Studiji digitalne transformacije kompanija u BiH koju je izradilo Udruženje za digitalnu transformaciju u Bosni i Hercegovini uz podršku Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH i Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) SR Njemačke.

Iako digitalne tehnologije transformišu globalnu ekonomiju, Bosna i Hercegovina još uvijek nije iskusila sve razvojne blagodati digitalnih tehnologija, poput inkluzivnog i održivog rasta, kao i poboljšanog upravljanja i brze isporuke usluga.

Bosna i Hercegovina je suočena sa rizicima sporog ili lošeg usvajanja ovih inovacija što može imati loše posljedice za industrije, vladin sektor i pojedince, odnosno državu u cjelini, dodaje se u izvještaju.

Kroz analizu digitalizacije poslovanja korištenjem četiri osnovna indikatora - elektronska razmjena informacija, društveni mediji, veliki podaci – big data, i oblak – cloud, u studiji se zaključuje da se Bosna i Hercegovina nalazi na začelju ljestvice među evropskim zemljama.

Prema iznesenim podacima u studiji, u BiH je u 2020. godini 19% preduzeća vršilo prodaju putem Interneta i tako ostvarivalo najmanje 1% prometa.

Stanje pandemije doprinijelo je povećanju broja srednjih preduzeća u BiH koja prodaju online, dok mala preduzeća nisu bila toliko uspješna u prilagođavanju novonastaloj situaciji. Ukupan promet srednjih preduzeća od prodaje putem e-trgovine u 2020. godini u BiH je iznosio 9% prihoda, a malih preduzeća 5 posto prihoda.

"U BiH je došlo do pada prometa od e-trgovine u 2020. Interesantno je da u analizi procenta preduzeća koja ostvaruju bar 1% prihoda od e-trgovine BiH nije bila na začelju tabele, dok to nije slučaj kada je u pitanju vrijednost prodaje. Ovo ukazuje na to da je vrijednost transakcija od e-trgovine u BiH manja nego u nekim drugim državama", navodi se u studiji.

BiH je, međutim, posljednja na listi po procentu preduzeća koja vrše kupovine putem Interneta, ali je bolje rangirana u prekograničnoj elektronskoj prodaji gdje je zastupljenost malih preduzeća 9%, a što je iznad prosjeka EU 27.

Nažalost, BiH je zemlja s najmanjim brojem preduzeća koja koriste neku od cloud usluga (hosting baze podataka preduzeća, računovodstvene softverske aplikacije, CRM softver, kompjuterska snaga). U BiH, samo 9% preduzeća koristilo barem jednu cloud uslugu, dok se npr. u Finskoj, radi o čak 75% preduzeća.

Kada su u pitanju preduzeća koja analiziraju velike podatke iz bilo kojeg izvora podataka, u BiH je takvih 5 posto.

Mali je i procent preduzeća koja koriste dva ili više društvena medija kao što su društvene mreže, poslovni blog ili mikroblog, web stranice za razmjenu multimedijalnih sadržaja, alati za razmjenu znanja zasnovani na wikiju. Kada je u pitanju korištenje društvenih medija (2+), BiH se ponovo nalazi na samom začelju tabele. Naime, 14% preduzeća koriste bar 2 društvena medija (tj. imaju korisnički profil, račun ili korisničku licencu). Iza BiH se nalaze Mađarska, Bugarska i Rumunija.

U BiH, 24% preduzeća imaju integrisane interne procese (ERP softverski paket za razmjenu informacija), zbog čega je zemlja pozicionirana na samom dnu evropskih zemalja kada je u pitanju ovaj indikator. Samo u četiri zemlje Evrope se radi o manjem postotku preduzeća.

U studji se navodi da je potrebna brža i bolja reakcija regulatora i svih državnih i entitetskih nivoa kako se ne bi usporavao odnosno zaustavljao tehnološki napredak.

"Zakonodavac treba uložiti dodatne napore i raditi na unaprjeđenju regulative vezano za primjenu digitalnog potpisa, korištenje cloud usluga, zaštitu ličnih podataka, pristupe registrima podataka i slično, a sve s ciljem usklađivanja regulatornog okvira sa svjetskim trendovima", navodi se, između ostalog, u studiji.

(Indikator)