Hoće li i gorivo biti skuplje?

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice porasle, ali njihov je rast bio ograničen zbog strahovanja ulagača da će usporavanje rasta najvećih globalnih privreda izazvati slabljenje potražnje za energentima.

Bosna i Hercegovina 11.03.2019 | 08:57 Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice porasla 1 odsto, na 65,75 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,5 posto, na 56,05 dolara.

Podršku cijenama pružaju vijesti da se članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njeni partneri na čelu s Rusijom, pridržavaju lanjskog dogovora o smanjenju proizvodnje za 1,2 miliona barela dnevno.

Dodatnu im podršku pruža i smanjenje proizvodnje u Venecueli i Iranu zbog američkih sankcija.

Uz to, ulagači se nadaju trgovinskom dogovoru između SAD-a i Kine, što bi moglo uticati na stabilizaciju rasta kineske i globalne privrede. 

Zasad je to samo nada jer svi posljednji podaci ukazuju na usporavanje rasta najvećih svjetskih privreda. 

U petak je objavljeno da je u SAD-u u februaru broj zaposlenih porastao za samo 20.000, što je najmanji rast od kraja 2017. godine, dok su analitičari u anketi Reutersa očekivali 180.000.

Ti podaci ukazuju na usporavanje rasta američke privrede u prvom tromjesečju ove godine, što je dodatno zabrinulo ulagače, ionako pokolebane zbog slabih pokazatelja iz Kine, koji ukazuju na dalje usporavanje rasta druge po veličini svjetske privrede. 

Kineski je izvoz, naime, u februarui pao za 20,7 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je njegov najveći pad u tri godine i znatno veći od 4,8 odsto, koliko su očekivali analitičari u anketi Reutersa.

To ukazuje na slabost inostrane potražnje, dok na slabljenje domaće potražnje ukazuje podatak o 5,2-postotnom padu uvoza, većem u odnosu na 1,4 odsto koliko su očekivali analitičari.

Uz to, prošle sedmice je Evropska središnja banka (ECB) znatno smanjila procjene rasta privrede evrozone u ovoj godini, s prethodnih 1,7 na 1,1 odsto, što potvrđuje da se rast najvećih svjetskih privreda usporava.

To je izazvalo oštar pad cijena dionica na svjetskim berzama.

„Ako se nastavi pad cijena dionica, to bi moglo pritisnuti i cijene nafte”, kaže Brian LaRose, analitičar u kompaniji United-ICAP.

I dok makroekonomski podaci najavljuju usporavanje rasta ili čak slabljenje potražnje za naftom, proizvodnja u SAD-u i dalje se kreće na rekordnim nivoima od oko 12 miliona barela dnevno, što je dosad najviši nivo proizvodnje jedne zemlje u svijetu.

Ipak, moguće je očekivati smanjenje proizvodnje u SAD-u, s obzirom da je u petak kompanija Baker Hughes objavila da je prošle sedmice broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u smanjen treću sedmicu zaredom.

Broj aktivnih postrojenja smanjen je za njih 9, na ukupno 834, što je njihov najmanji broj od maja prošle godine.

Zbog očekivanja da će ove godine cijene nafte oslabiti u odnosu na lani, dio proizvođača planira srezati proizvodnju. Ali ako cijene nafte porastu, te planove bi mogli i odgoditi.

(Buka)