“Ne“ vjeronauci u srednjim školama

Nastavno-naučno vijeće Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, na sjednici održanoj 03. maja ove godine, razmatralo je pitanje uvođenja vjeronauke u srednje škole u Republici Srpskoj i zauzelo je stav da je to neprihvatljivo.

Republika Srpska 07.05.2018 | 11:45 Nastavno-naučno vijeće Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci oglasilo se povodom Inicijative za uvođenje vjeronauke u srednje škole u Republici Srpskoj. Stava su da uvođenje konfesionalne vjeronauke ne omogućava razvoj kompetencija mladih ljudi za život u 21. vijeku.

U saopštenju Nastavno-naučnog vijeća Filozofskog fakulteta podsjeća se da je početkom aprila ove godine javnost u Republici Srpskoj putem medija obaviještena da će od naredne školske godine Vjeronauka biti novi predmet u srednjim školama.

Naglašavaju da bi prema dostupnim izjavama aktuelnog ministra za prosvjetu i kulturu to bio izborni predmet, ali i da drugi alternativni predmeti nisu predviđeni, što implicira da se zapravo radi o obaveznom predmetu.

Argumenti za ovakav stav su sljedeći:

1. U potpunosti je zaobiđena procedura za promjenu nastavnog plana i programa u srednjim školama. Nije provedena adekvatna javna rasprava, niti je naučno-stručna zajednica upoznata sa ovom inicijativom. Pitanje o vjeronauci i statusu društveno-humanističkih nauka treba vratiti struci na razmatranje, te sve aktivnosti u vezi uvođenja vjeronauke u srednje škole treba obustaviti kako bi se napravila opsežna analiza nastavnih planova i programa u srednjim školama.

2. Podsjećamo da je učenicima kroz osnovnoškolsko obrazovanje – od drugog do devetog razreda – pružen uvid u glavne sadržaje iz vjeronauke. Pri tome treba naglasiti da u dosadašnjoj primjeni vjeronauke u osnovnim školama djeci čiji roditelji odluče da ona ne pohađaju časove vjeronauke nije ponuđena nikakva alternativa. Od djece se očekuje da ako ne prisustvuju pravoslavnoj vjeronauci čekaju kraj časa van učionice bez dodatnih isplaniranih aktivnosti. Ministarstvo nije dalo jasne analize efikasnosti dosadašnjeg rada, niti su jasno definisani ishodi učenja vjeronauke kao predmeta.

3. Istovremeno, kroz reformske procese u obrazovanju u posljednjih petnaest godina, za teme i predmete iz najznačajnijih humanističkih i društvenih oblasti – kao što su filozofija, sociologija i psihologija – ostaje sve manje mjesta. Reformom iz 2004. godine u srednjim stručnim školama znatno je smanjen broj časova ili su potpuno ukinuti predmeti iz oblasti društveno-humanističkih nauka.

4. Međunarodnim dokumentima i nacionalnim zakonima garantovano je da svako ima pravo na slobodu vjeroispovijesti, odnosno da može da izabere da li će uopšte biti vjernik ili ne. U potpunosti se zalažemo za poštovanje i primjenu tih osnovnih prava. Uvođenjem konfesionalne vjeronauke ne omogućavamo razvoj kompetencija za život u 21. vijeku: socio-emocionalne kompetencije, kritičko mišljenje, rješavanje problema, kreativnost, medijska pismenost, osviještenost o sopstvenim procesima mišljenja i učenja, preduzetništvo i produktivnost, te odnos prema svom zdravlju i ekološka svijest. Smatramo da samo obrazovanje temeljeno na univerzalnim humanističkim principima i vrijednostima može biti osnova za stvaranje ličnosti koje će umjeti da se na pravi način nose sa izazovima savremenog svijeta''.

(BN)