Postoji li rodna ravnopravnost?

Trebalo bi da su muškarci i žene ravnopravni, da imamo ista očekivanja, ali i odnos jedni prema drugima. A da li je tako i da li ipak postoje zanimanja koja su rezervisana samo za muškarce?

Republika Srpska 05.03.2018 | 21:38
Postoji li rodna ravnopravnost?
Uprkos razvoju emancipacije, žene i dalje imaju poteškoće u ostvarivanju jednakih prilika kao muškarci u pogledu finansijske sigurnosti, izgradnje i vođenja poslova, donošenja odluka i uživanja, jednakih i sigurnih pristupa javnim službama, pokazuje praksa.

Kako sve ostaje na najmlađima, prvo smo provjerili kakva razmišljanja oni danas imaju.

“I dalje živimo u patrijarhalnom društvu koje ne reaguje baš dobro na žene koje su različite i koje se priklanjaju muškarcima po nekim pravima”, kaže Nevena Jovanović, učenica bijeljinske Gimnazije “Filip Višnjić”.

“Prirodna selekcija odlučuje kakve ćete vi tendencije kao osoba imati. Muškarci su dominantniji prirodno za neke poslove od žena i to je normalno. I mislim da to ne treba ekstremno shvatati niti isticati kao neki problem”, mišljenja je Đorđe Mirković, učenik bijeljinske Gimnazije.

“U školi se čak djevojčicama popušta i dobijaju bolje ocjene, međutim kada izađu na ulicu dešava se često da budu žrtve nasilja”, dodaje gimnazijalac Vladimir Savić.

Psiholog u Psihološkom savjetovalištu za mlade Jelena Jovanović kaže da treba razlikovati rodnu ravnopravnost od različitosti.

“Znamo da se rodna ravnopravnost uređuje zakonima, a sve to što se uređuje zakonom u praksi i ne bude sa najsrećnijim ishodom. Treba možda razlikovati i rodnu ravnopravnost i različitost. Mi možda treba da budemo rodno ravnopravni, ali i da poštujemo različitosti”, dodaje Jelena.

I dalje, bar na našim prostorima postoje zanimanja koja su rezervisana za muškarce, pa se s vremena na vrijeme čudimo ženama koje se uhvate u koštac sa ovakvim stereotipima, kao što je advokat Tatjana Savić.

“I pored sve većeg broja žena u advokaturi, razlike i dalje postoje. To je naročito bilo izraženo na početku moje karijere. Na ulazu ste vidjeli stoji moje ime, i ime mog brata, i kolege sa kojima zajedno radim. Nekoliko godina je trebalo da prođe da stranke više ne pitaju gdje je ovdje advokat. Ili ako je moj brat prisutan, obraćaju se mom bratu i kažu - ostavićemo mi ovu dokumentaciju Vašoj sekretarici”, priča uz osmjeh Tatjana i dodaje:

“I kada dođete do tačke da ste priznati, opet predrasude. Naime, kada se preporučuje muškarac advokat, kaže se - uzmi njega, on je dobar, a kada se preporučuje žena, kažu - uzmi nju, ona je opasna. Dakle, opet nije glavno mjerilo to što ste dobar advokat.”

Ipak, iz svog iskustva Tanja priča da kada su u pitanju brakorazvodne parnice, žene su te koje traže ženu advokata i to je jedina oblast gdje je ovakva situacija.



BN televizija

Komentari / 2

Ostavite komentar
Name

ravnopravnost?

05.03.2018 23:10

Nisam primijetila da se ravnopravnost trazi za zanimanja kao sto su rudari, fizicki radnici, baustelci... malo smo ravnopravne kad nama odgovara, a malo i nismo, kad nam ne odgovara...

ODGOVORITE
Name

Jadno

06.03.2018 14:04

Ravnopravnost postoji do onog momenta koji odgovara ženskom polu, ali kada im ne odgovara onda se pozivaju da su one žene, slabiji pol i te stvari... :)

ODGOVORITE