Raste sukob oko Pelješkog mosta

Ukoliko Hrvatska nastavi aktivnosti na gradnji Pelješkog mosta, Ministarstvo civilnih poslova BiH predložiće jednostrano proglašenje suvereniteta BiH na u tom dijelu Jadrana na način kako su to uradile bivše jugoslovenske države, a ne iskjučuje se ni mgućnost pokretanja postupka pred nadležnim pravosudnim instancama, upozorio je danas resorni ministar Adil Osmanović.

Bosna i Hercegovina 30.08.2017 | 15:53 Osmanović je o postojanju pravnih smetnji za gradnju Pelješkog mosta pismom obavijestio hrvatskog kolegu Olega Butkovića.

"Ukoliko vaše ministarstvo, odnosno nadležni organi i tijela Republike Hrvatske nastave obavljati aktivnosti u pogledu izgradnje Pelješkog mosta unilateralno, sa žaljenjem vas moram obavijestiti da će Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine biti prinuđeno, u skladu sa svojim nadležnostima, pokrenuti aktivnosti izlaska Bosne i Hercegovine iz Ugovora o državnoj granici između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine...", navodi se u pismu Osmanovića.



On dalje piše da će se u tom slučaju pristupiti jednostranom proglašenju suverenih prava Bosne i Hercegovine prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora, putem posebnog normativnog akta, a kako su to, napominje, uradile sve bivše jugoslavenske zemlje koje izlaze na Jadransko more, prenio je portal Klix.ba.

Takođe, ukazao je, da u kasnijoj fazi nije isključeno i da se zaštita prava Bosne i Hercegovine na moru, prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora, zatraži pred nadležnim pravosudnim instancama, u skladu s relevantnim odredbama međunarodnog prava. Naveo je i da je na nivou Međudržavne diplomatske komisije za identifikaciju, označavanje i održavanje državne granice između Bosne i Hercegovine i Hrvatske usuglašen je u junu 1999. predlog Ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Sastavni dio ovog prijedloga činila je mapa sa 86 geodetskih karata u razmjeri 1:25000 na kojima je ucrtana, odnosno identifikovana granična crta.

Prijedlog Ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, zajedno s mapom grafičkih priloga, parafirali su ovlašteni predstavnici izaslanstava obiju država, a kao svjedoci ovaj su prijedlog parafirali i predstavnici Kancelarije visokog predstavnika u BiH, koji su pratili cjelokupan proces rada.

Inače, Ugovor o državnoj granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine potpisali su na međudržavnom nivou 30. jula 1999. godine tadašnji predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović i predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman.

Izvor: Tanjug