EU liči na bivšu Jugoslaviju

Sa nacionalističkim smutnjama, ekonomskom krizom i podjelama, Evropska unija danas, 25 godina poslije potpisivanja sporazuma u Mastrihtu, liči na Jugoslaviju krajem 1980-ih, piše danas "Dojče vele" (DW), uz ocjenu da se EU mora osposobiti da zaista složno djeluje, inače će propasti.

Svijet 06.02.2017 | 20:54 Njemački portal tvrdi da je ujedinjena Njemačka u Mastriht donijela kao miraz ne samo svoju ekonomsku silu već i istorijski uslovljenu slabost, te da je, kao "politički patuljak", prenijela tu osobinu i na EU, a kao primjer navodi odsustvo dosljednog spoljnopolitičkog stava na Balkanu.

"Možda niko i nije bio u stanju da u godinama poslije Mastrihta odmah shvati kakve su greške Evropskoj uniji stavljene još u kolijevku, ali ako one budu ignorisane, to bi moglo dovesti do kraja Unije", upozorava se u tekstu.

DW ocjenjuje da je "jedan od prastarih grijehova EU bila nesposobnost da pravilno procjeni jugoslovensku krizu, da preventivno djeluje i spriječi rat ili da izvrši ozbiljan mirotvoran uticaj poslije izbijanja sukoba".

Kako ukazuje, upravo je Evropska zajednica u vrijeme raspada južnoslovenske države - a to je bilo vrijeme rođenja EU - bila nedosljedna u zastupanju proklamovanih vrijednosti.

Ovaj portal ističe da je u vrijeme hladnog rata Zapadna Njemacka bila "i privredni div i politički patuljak".

"Ta osobina se u Mastrihtu prenijela i na EU. Za ovih 25 godina patuljak nije ni malo porastao. Potpuno su zakazale i povremene terapije s bezbjednosnim i spoljnopolitickim hormonima rasta. Recimo, još uvijek ne postoji konsekventna spoljnopolitička linija na Balkanu. A takozvani Zapadni Balkan, prepušten sebi, periodično se vraća svojim tribalnim korenima", ističe se u tekstu.

Na unutrašnjem planu, ocjenjuje DW, Uniji nedostaje sposobnost postizanja konsenzusa.

"Tvrd stav Njemačke u svjetskoj finansijskoj krizi kao i velikodušnost Berlina za vrijeme izbjegličke krize možda jesu proizvod trenutne njemačke finansijske i humanitarne logike. Ali, njemačka dosljednost u toj logici djeluje na očuvanje mira u kući kao trajni toksin", objašnjava portal.

Toksičnost se, ukazuje DW, mogla razviti jer su oba stava došla na kraju, a ne na početku lošeg razvoja događaja, a kao primjer navodi to da su prilikom prijema Grčke u evrozonu zapadne zemlje Atini glatko progledale kroz prste, a isto se desilo prilikom prijema Bugarske, Rumunije i Hrvatske u EU.

"Dablinski sporazum po kojem izbjeglice mogu tražiti azil samo u zemlji u koju su prvi put kročili na tlo EU godinama je štitio Njemačku preopteretivši sredozemne zemlje. Tvrdoglavo ignorisanje te činjenice napravilo je od Mediterana masovnu grobnicu, a od sirijske tragedije - evropsku izbjegličku dramu", navodi se u tekstu.

Konstatujući da aktuelno stanje EU sve više podsjeća na Jugoslaviju uoči raspada, DW navodi da, ako se katastrofa u bivšoj Titovoj državi može svesti na jednu formulu, onda ona glasi: permanentna redukcija jugoslovenskog društva na navodne zajednice porekla u kombinaciji sa ekonomskom krizom.

"Političke i ekonomske protivriječnosti su se preko noći vulgarno etnizirale. Tada je to u očima zapadnih posmatrača izgledalo kao atavizam, odstupanje od glavne struje istorijskog napretka. Nažalost, 25 godina poslije svega mora se konstatovati da je raspad Jugoslavije označio početak, a ne kraj jednog kobnog trenda", ističe njemački portal.

DW predlaže "jednostavnu spasonosnu formulu": trebalo bi da se zemlje koje čine Uniju udruže u složnu zajednicu vrijednosti i tako doslijedno nastupe prema okruženju, ali i da primjenjuju istinsku solidarnost unutar Unije, i to iz spoznaje da je bolje na vrijeme ulagati nego poslije intervenisati.

"EU mora dostići stvarnu solidarnost, finansijsku održivost za sve članice i osposobiti se da zaista složno djeluje, inače će propasti", zaključuje njemački portal, uz upozorenje da je vremena sve manje.

(Agencije)