Za transformaciju Banke čeka se MMF

Na zahtjev Agencije za bankarstvo Vlada Republike Srpske ubrzano priprema prijedlog rokova za realizaciju Plana transformacije Banke Srpske u finansijsku organizaciju koja će se baviti samo poslovima platnog prometa.

Vlada, kao vlasnik Banke Srpske, još nije Agenciji dostavila terminske rokove jer čeka „zeleno svjetlo“ od Međunarodnog monetarnog fonda koji traži gašenje Banke Srpske i to postavlja kao uslov za novi kreditni aranžman.

U Vladi, kako saznaje CAPITAL, očekuju da će ishod pregovora sa MMF-om biti poznat u narednih 10-tak dana, jer je malo vremena ostalo do zasjedanja borda direktora MMF na kojem treba biti razmatran kreditni aranžman za BiH.

Terminski rokovi koje je po nalogu Agencije dužna da pripremi Vlada podrazumijevaju redoslijed usvajanja leks specijalis zakona po hitnom postupku, te izmjene drugih propisa poput Zakona o unutrašnjem platnom prometu.

Banka Srpske bi se prema scenariju Vlade bavila finansijskim posredovanjem i platnim prometom u saradnji sa Poštama Srpske, što znači otpuštanje velikog broja radnika.

Dobre i loše strane transformacije

Ostanak Banke Srpske, pa i u ovom obliku, dobra je vijest za neosigurane deponente iznad 50.000 KM. Vlada kao akcionar bi im garantovala isplatu u narednom višegodišnjem periodu, vjerovatno kroz obveznice.

No, ovo znači i da Srpske definitivno ostaje bez jedine državne banke.

Drugo, postavlja se pitanje sukoba interesa i privilegovanja deponenata.

Vlada koristi svoju ustavnu poziciju da bi promijenila zakonske propise i popravila situaciju u jednom pravnom licu u kojem je ona akcionar.

Samo zahvaljući svojoj poziciji da mijenja zakone, Vlada sebi kao akcionaru kroz donošenje posebnog zakona stvara drugačije uslove na tržištu u odnosu na vlasnike drugih komercijalnih banaka. Ovim potezom deponenti Banke Srpske su stavljeni u privilegovan položaj u odnosu na deponente na primjer Bobar ili bilo koje druge banke, čiji vlasnik nije u poziciji da mijenja zakone.

Postoji realna opasnost da ovaj zakon ne bi prošao na Ustavnom sudu Republike Srpske kada bi se pokrenula inicijativa za ocjenu njegove ustavnosti.

Takođe, Vlada bi trebala odgovoriti da li će svaki put donositi leks specijalis zakone i kada se u problemima nađu druge banke u kojima država ima udio direktno, kroz akcije, ili indirektno kroz obveznice.

Državni intervencionizam na tržištu uvijek stvara poremećaj.

(Capital)