Zašto vrijeme ide napijed, a ne nazad?

Svi znamo da se u našem svetu vreme kreće napred. Ma koliko mi to želeli, nećemo postati mlađi, niti će se prosuto mleko vratiti u šolju. O razlozima zašto je to tako postoji mnoštvo hipoteza, ali je dugo preovladavalo mišljenje da je jednosmerno kretanje vremena u biti prirode.

Zanimljivosti 03.02.2016 | 08:52
Zašto vrijeme ide napijed, a ne nazad?

Novo istraživanje Džoan Vakaro sa Univerziteta Grifit u Australiji, međutim, navodi na zaključak da možda i nije tako i da postoje dublji razlozi zbog kojih se vreme kreće napred, a ne nazad. Štaviše, možda postoji suptilna razlika između dva vremenska vektora - napred i nazad - i to je ono što nas konstantno gura u budućnost, a ne u prošlost.

Misterija vremena potiče od činjenice da se na ILR skali doduše, kreće napred, ali kada analizirate pojedinačne atome i molekule, ne deluje da je njima bitno da li se vreme kreće napred, ili nazad. Stiče se utisak da se ponašaju na isti način, bez obzira na smer koji pokazuje vremenska osa.

To nije slučaj kada je u pitanju prostor - ne možete jednostavno pomerati stvari u prostoru i očekivati da se neće menjati - pa su naučnici dugo pretpostavljali da postoji neki suštinski razlog zbog kojeg se univerzum neprestano kreće napred u vremenu, ali ne i u prostoru. Ovo je poznato kao “asimetrija” između vremena i prostora.

“U odnosu između vremena i prostora, prostor je lakše razumeti zato što je on naprosto tu. Međutim, vreme nas neprestano tera ka budućnosti”, objašnjava Vakaro.

Prema njenoj novoj hipotezi, dva smera vremena - napred i nazad - možda uopšte nisu identična.

“Eksperimenti sa subatomskim česticama u proteklih 50 godina pokazuju da se priroda ne odnosi isto prema oba vremenska smera”, objašnjava Vakaro. “Naročito subatomske čestice poznate kao K i B mezoni ponašaju se donekle različito, zavisno od smera vremena.”

Mezoni K i B su veoma sićušne subatomske čestice, što znači da ih nije lako proučiti bez pomoći sofisticirane opreme. Međutim, dokazi da se ponašaju različito u zavisnosti od smera koji pokazuje strelica vremena navode na zaključak da upravo ta razlika, a ne neki suštinski element prirode, utiče na način na koji se krećemo kroz vreme.

“Iako se u vremenu zaista krećemo napred, u određenoj meri uvek postoji i kretanje nazad, neka vrsta povratnog efekta, i to je pokret koji želim da izmerim pomoću K i B mezona”, objasnila je Vakaro.

Suptilno ponašanje

Prilikom istraživanja, ona je prilagodila jednačine kvantne mehanike, polazeći od pretpostavke da vreme nije jednako u oba smera, a rezultati su pokazali da ti proračuni precizno opisuju univerzum.

“Ako model univerzuma obuhvata ovako suptilno ponašanje, ono što vidimo je da se univerzum menja i da nije fiksiran za određeni trenutak u vremenu, već se neprekidno razvija”, objašnjava Vakaro. “Drugim rečima, suptilno ponašanje je očigledno odgovorno što se univerzum kreće napred kroz vreme.”

Ukoliko njena teza bude potvrđena, to bi značilo da ćemo morati ozbiljno da razmislimo o našem shvatanju evolucije vremena, ali bi takođe moglo da nas odvede do novih saznanja o čudnijim aspektima vremena, uključujući i putovanje unazad kroz vreme.

Blic

Komentari / 1

Ostavite komentar
Name

mr

03.02.2016 08:14

Ovi naucniici svesu pokvarili samo jos sat da pokvare i toce biti tacka na i

ODGOVORITE