Banjaluka krije broj zaposlenih

Prema istraživanju Centra za istraživanje i studije ‘GEA’, informacije koje bi trebalo da budu transparentne, a tiču se javnih institucija u Banjaluci, su nedostupne uprkos ispunjenim zakonskim procedurama upućenih tim institucijama.

Republika Srpska 11.03.2015 | 19:18

“Da li to znači da podaci iz javnih institucija nedostaju mnogo manje slučajno nego što mi to mislimo? Gledano iz ovog ugla, već sama činjenica da se neki podaci ne mogu pronaći ukazuje na mogućnost da bi ti podaci otkrili nešto negativno u radu institucije na koju se odnose”, saopštili su iz GEA-e.

Već više od godinu dana neuspješno pokušavaju doći do podatka o ukupnom broju lica koji primaju platu iz budžeta Grada Banja Luka.

“Još početkom 2014. godine podnijeli smo Gradskoj upravi prvi zahtjev za podacima o broju lica u radnom odnosu u svim budžetskim korisnicima Grada. U odgovoru smo dobili podatak o broju zaposlenih u Gradskoj upravi (ukupno 744 lica) dok smo za ostale budžetske korisnike upućeni da se obratimo svakoj instituciji pojedinačno. S obzirom da je Gradska uprava posjedovala sve tražene podatke i da je bila u zakonskoj obavezi da nam omogući pristup istim, GEA je podnijela dodatni zahtjev za pristup podacima koji su nedostajali.

U odgovoru koji je stigao iz Kabineta gradonačelnika ponovo smo upućeni da se obratimo „navedenim javnim ustanovama“. Nakon toga smo dostavili još tri zahtjeva za istim podacima (ukupno pet zahtjeva). Na naš treći zahtjev je stigao odgovor sličnog sadržaja dok odgovor na posljednja dva zahtjeva nismo ni dobili”, kažu oni.

Podaci o broju zaposlenih za neke budžetske korisnike se ne mogu pronaći čak ni u godišnjim izvještajima. Npr., izvještaj o radu Gradske razvojne agencije za 2013. godinu ne sadrži taj podatak, pa se mogu vršiti samo procjene. Sudeći prema rashodima za lična primanja Gradske razvojne agencije, koji na godišnjem nivou iznose 930 hiljada KM i čine 71,4% njenog ukupnog budžeta, može se pretpostaviti da ova agencija zapošljava oko 35 lica.

“Iz gornjih podataka se može primijetiti da je učešće ličnih primanja u ukupnim rashodima na izrazito visokom nivou za gotovo sve budžetske korisnike. Podsjećamo da je u periodu 2007-2015 učešće ličnih primanja u ukupnom budžetu Grada gotovo uduplano, pa je poraslo sa 16,6% na 30,9%.

Izgleda da sve ovo na dobar način ilustruje odgovornost i racionalnost kadrovske politike koja se vodi u gradskim institucijama. GEA je već pisala o problemu enormnog tereta kojeg čine rashodi za lična primanja za budžet Grada, koji su u 2015. godini dostigli iznos od 36,8 miliona KM i tako postali najveća rashodovna stavka u budžetu. Sa druge strane, rashodi za investicije i održavanje su se u odnosu na 2007. godinu smanjili za cijelih 45 miliona KM bez obzira na postojeće potrebe za kapitalnim ulaganjima”, zaključuju iz GEA-e.

Na opsnovu ovih podataka, stručnjaci iz GEA-e su zaključili da je budžet grada u periodu 2007-2015 postao znatno više administrativan, a znatno manje razvojan. To ne izgleda baš u skladu sa Strategijom razvoja Grada Banja Luka za period 2007-2015, čiji je prvi strateški cilj „Održivi razvoj i veća efikasnost u upravljanju resursima“.

“Trenutno, na 1.000 stanovnika Banja Luke dolazi oko 6,6 zaposlenih u lokalnoj administraciji. Svi se slažemo da gradska administracija ne treba biti sama sebi svrha, ali to trebamo i pokazati kroz konkretne mjere.

Zbog toga predlažemo Gradskoj upravi da temeljno preispita organizacionu politiku svojih budžetskih kosrisnika i pristupi prilagođavanju budžetske strukture Grada njegovim razvojnim potrebama. Ponovo pozivamo Gradsku upravu da na transparentan način učini dostupnim i objavi podatke o broju zaposlenih u svim budžetskim korisnicima Grada” poručili su iz GEA-e.

Izvor: Frontal.RS