Obnavljanje suđenja izazvaće zastoj u radu

Obnavljanje suđenja za ratne zločine pred Sudom BiH zbog pogrešne primjene Krivičnog zakona iziskivaće velika materijalna sredstva i izazvaće zastoj u radu Suda BiH na novim predmetima, smatra Krstan Simić, advokat i nekadašnji sudija Ustavnog suda BiH.

Republika Srpska 19.11.2013 | 18:15
Obnavljanje suđenja izazvaće zastoj u radu
Obnavljanje suđenja za ratne zločine pred Sudom BiH zbog pogrešne primjene Krivičnog zakona iziskivaće velika materijalna sredstva i izazvaće zastoj u radu Suda BiH na novim predmetima, smatra Krstan Simić, advokat i nekadašnji sudija Ustavnog suda BiH. "Ove obnove uticaće na ekonomičnost, koštaće jako mnogo i unazadiće rad Suda BiH uveliko na novim predmetima. Imaćemo sudije i tužioce koji će biti angažovani na starim predmetima", ističe Simić. Prilikom rješavanja dileme da li je blaži Krivični zakon BiH iz 2003. ili zakon preuzet od SFRJ, pravnici smatraju da se situacija zakomplikovala posljednjim odlukama Ustavnog suda BiH da ukine presude većeg broja apelacija osuđenih za ratne zločine, prenosi Birn. Simić navodi da je dodatni problem što su odlukom o potpunom ukidanju presuda, ukinute i utvrđene činjenice iz predmeta, pa samim tim obnovljeni postupci se neće samo baviti primjenom krivičnog zakona, već i činjenicama. Simić smatra da je Ustavni sud BiH trebalo da utvrdi povredu prava i pusti Sud BiH da obnovi postupak samo u odnosu na primjenu krivičnog prava kako bi otklonio problem. Simić ocjenjuje da su nedavne odluke Ustavnog suda BiH dovele do drastičnih posljedica i otvorile pitanje pravne sigurnosti i vladavine prava. "Posljedice ovih odluka su ogromne. Imamo ljude koji su bili u zatvoru bez valjane sudske odluke. U slučaju da opet budu osuđeni, upitno je da li će im se moći uračunati vrijeme provedeno na odsluženju kazne s obzirom da nisu imali zakonito rješenje", objašnjava Simić. Simić smatra da je ukidanjem presuda Ustavni sud preuzeo ingerencije vrhovnog suda. "Ustavni sud nije sud redovne nadležnosti. On je slijedio svoja pravila donoseći ovu odluku, ali je time preuzeo ulogu suda četvrtog stepena – dakle ulogu vrhovnog suda koji ne postoji kod nas", ocijenio je Simić. Pravni ekspert Miroslav Mikeš podsjeća da je Evropski sud za ljudska prava, rješavajući apelacije Abduladhima Maktoufa i Gorana Damjanovića, utvrdio da je u njihovim predmetima pogrešno primijenjen zakon iz 2003. godine. "Prema toj odluci, trebali bi da ostane pravosnažna presuda da je neko proglašen krivim, ali bi kazna trebalo drugačije da se odmjeri ... Međutim, onda je Ustavni sud izašao iz okvira evropske odluke. Osim što je utvrdio povredu člana 7, utvrdio je da postoji i povreda prava na pravično suđenje. Kad se utvrdi takva povreda, onda se podrazumijeva da se sve vraća na ponovni postupak, u fazu nakon potvrđivanja optužnice", objašnjava Mikeš. Mikeš primjećuje da su jedino Sud BiH i Ustavni sud smatrali da je blaži Krivični zakon BiH iz 2003. Ovaj zakon kao maksimalnu propisuje kaznu dugotrajnog zatvora do 45 godina zatvora, a zakon bivše Jugoslavije je predviđao kaznu do 15 godina, ili smrtnu kaznu, koja je u međuvremenu ukinuta. "Oni kojima je to odgovaralo, smatrali su da je blaži taj zakon gdje nema smrtne kazne. Tu logiku nisu prihvatili u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, pa čak ni entitetski sudovi u BiH", objašnjava Mikeš. Profesor ustavnog prava Kasim Trnka ne slaže se da je Ustavni sud preuzeo ulogu vrhovnog suda. "To je isto kao da kažemo da je Evropski sud uzeo ulogu vrhovnog suda, a nije. Ustavni sud ne ulazi u meritum stvari, ne bavi se sadržajem, nego povredom krivičnog postupka", napomenuo je Trnka. Nakon što je Ustavni sud BiH nedavno usvojio apelacije zbog pogrešne primjene zakona, Sud BiH je juče pustio sa izdržavanja kazne 10 osuđenika, kojima su bile izrečene kazne od 14 do 33 godine zatvora.

Komentari / 0

Ostavite komentar