Vlast najavila legalizaciju nelegalno sagrađanih kuća

Umjesto bagera, vlasnicima nelegalno sagrađenih objekata uz Zvorničko jezero bi mogli stići računi. Novi plan Vlade, a na  prijedlog ,,Voda Srpske", predviđa da se  uvede plaćanje naknade za privremeno korištenje vodnog zemljišta. Dok nadležni u ovome vide rješenje dugogodišnjeg problema, Zvorničani vide potvrdu da zakon nije isti za sve.

"Imaš nekoga u Opštini, bilo gdje.  Mislim samo da to ne mogu dobiti obični ljudi", kaže jedna Zvorničanka.

"Neko može sve, neko ništa. Al' dobro. Nisu krivi ti što grade, kriv je onaj ko je dozvolio", poručuje njen sugrađanin.

"Mislim da ipak treba da se poštuje država", zaključuje treća.

Računica je već napravljena: 30 odsto prihoda išlo bi lokalnim zajednicama, a ostatak u budžet „Voda Srpske“.

Javna ustanova „Vode Srpske” će nakon izmjene zakonskih propisa, pravilnikom odrediti uslove koje objekti moraju ispuniti u cilju zaštite voda i od voda kako bi se mogli privremeno zadržati na tom zemljištu, navode u pisanom odgovoru Vode RS.

Dok u Vodama RS  koriste termin "privremeno zadržavanje", prvi čovjek Zvornika  priča o legalizaciji činjeničnog stanja.

"To će sve biti definisano zakonom koji treba da prođe proceduru i bude usvojen kako bi to moglo doći na primjenu, ta legalizacija, kaže Bojan Ivanović", gradonačelnik Zvornika.

Struka postavlja pitanje kako zakonski naplatiti naknadu za nešto što je bespravno izgrađeno.

"Sada se možda još uvijek vlast možda ne usuđuje  da direktno legalizuje te objekte, ali ih na neki način zaobilazno uvodi u legalizaciju. Uopšte mi nije jasno kako je pravno moguće bilo kakvo naplaćivanje taksi, bilo koje vrste, nekome za objekat koji tu ne bi smio da postoji uopšte", pita Igor Gavran, ekonomski analitičar.

I nije moguće, kaže pravnik Radojica Grabovica.

"Ne može se formirati nepravo na pravo. Ljudi koji su na nezakonit način došli do određenih parcela, na kojima su nezakonito sagradili objekte biće privilegovani", kaže Grabovica. 

Novi model predviđa da vlasnici plaćaju naknadu, bez obzira da li objekat koriste za stanovanje ili iznajmljivanje. A koliko će ona iznositi  još nije poznato.

Ostaje i pitanje kako će nadležni dokazivati ko objekat koristi privatno, a ko na njemu zarađuje.
Jer na Zvorničkom jezeru se godinama gradilo pred očima institucija i sada te iste institucije pokušavaju uvesti red u ono što je već davno izmaklo kontroli.

Dok nadležni kroje zakone, struka smatra da rješenje nije u naplati, već u rušenju.

"Bilo kakvi nedozvoljeni i nelegalni objekti se moraju zaustavljati već pri izgradnji temelja, a ne kada su već završeni. Ako su završeni onda se trebaju se jednostavno srušiti na puni trošak onoga ko ih je izgradio plus dodatne kazne", poručuje Gavran.

Jelena Ivanić, Centar za životnu sredinu iz Banjaluke ukazuje na primjere zemalja u okruženju. 

"Koje su tako uradile i  uredile na neki način gradnju na obalama, kao na primer Hrvatska. Tako da dok se nešto drastično ne dogodi, mislim da neće ljudi samoinicijativno reći OK evo ja sad neću", kaže  Ivanić. 

Ekolozi su jasni, ako se novac već uzima, mora se uložiti u sanaciju uništene prirode. Iz Vlade Republike Srpske  nema odgovora na pitanje kako će spriječiti i da li će kažnjavati novu nelegalnu gradnju.
Dok se čekaju izmjene zakona, Zvorničko jezero ostaje podsjetnik na institucije koje nisu reagovale na vrijeme.

(BN) Foto: BN