Privredinici se pohvalili kako ih vlada obraduje

Turbulencije na svjetskom i evropskom tržištu, ali i loša društvenopolitička situacija u Republici Srpskoj i BiH negativno su se odrazile na poslovanje domaćih privrednika. Skromno poslovanje i brojne teškoće koje imaju moraju da naiđu na razumjevanje predstavnika vlasti. Umjesto toga dobili su skuplje ulazne impute – višu cijenu električne energije i ponovni rast najniže zarade.

Česti poremećaji u cijeni goriva, nestašice gasa i poskupljenje električne energije, zatim česta povećanja najnižeg ličnog dohotka i odlazak ljudi, prvenstveno mladih, u inostranstvo, negativno djeluju na privredne tokove.

“Svake godine nas Vlada obraduje. Kako?  Recimo, “skočila” je struja. To konkretno mojoj firmi znači, da ne pominjem cifre, jedan ili jeda ipo radnik koga ću plaćati, a nije u firmi. Nemojte nam uzimati procenat na ukupan promet. Promet nije ono što smo zaradili. Uzmite procenat na zaradu koju firme iskažu i to je uredu da se plati. Olakšice treba dati proizvodnom sektoru, ali onom pravom, koji stvara novu vrijednost”, smatra Milan Simić, vlasnik firme “LS komerc”.

Vlasnik destilerije iz Lopara kaže da ima odličnu sirovinu i vrhuhske kadrove, ali da ima problem u plasmanu proizvoda van granica BiH. Dodaje i to da poskupljenje struje nije dobar potez.

“U svakom slučaju to nam ne pogoduje. Taman posla. Tako da smo prinuđeni da se prilagođavamo datim uslovima. Za sad se još uvijek snalazimo”, kaže Bojan Džuveleković.

Mihajlo Stevanović, direktor “Steco centra” smatra da pažnju treba usmjeriti investiranju u stručni kadar i da im se kroz razne benefita omogući ostanak u zemlji i na taj način privreda pogura naprijed.

“Mi privrednici se uvjek trudino da svi zahtjevi i uslovi budu ispunjeni, kako bi posao nastavio da teče u dobrom smjeru, pored svih poteškoća koje se pojavljuju na tržištu. Naša zemlja, kao jedna mala ekonomija, ima dosta poteškoća, posebno firme koje su poslovale sa Amerikom. Sve to je uticalo da se u ekonomiji to dodatno osjeti. To naravno osjeti svaki čovjek po povećanim cijenama struje i namirnica i mnogih drugih elemenata, rekao je Stavanović.

Preko 70% spoljnotrgovinske razmjene Republike Srpske se odvija sa zemljama Evropske unije, te je neophodno urediti ambijent za niže troškove proizvodnje naših privrednika.

“U prošloj godini smo imali rast, kako uvoza tako i izvoza, generalno. Imali smo bolju pokrivenost uvoza izvozom za nekih 2% u odnosu na 2024. godinu, ali smo imali i pad industrijske proizvodnje, koji nas, na žalost, prati od 2022. godine, od početka ovih globalnih poremećaja na tržištu i smanjenja našeg tržišnog potencijala, prvenstveno prema evropskim zemljama”, rekao je Branimir Andrić, predsjednik Područne privredne komore regije Bijeljina.

Neophodno je znatno efikasnije upravljanje resursima, posebno javnim preduzećima, a ako uspijemo da zadržimo nivo konkurentnosti koji smo imali do sada, možemo održati postojeći nivo ekonomije, rekao je Goran Račić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske.

“Imamo problem sa radnom snagom. S’ jedne strane u javnom sektoru imamo višak radne snage, a u privredi nedostatak. Mislim da moramo ući u fazu restruktuisanja javnog sektora, kako bi taj dio ljudi, koji u javnom sektoru čine višak, našao svoje mjesto u realnom sektoru. S druge strane, moraćemo i kroz zakonsku regulativu da liberalizujemo uvoz radne snage, jer ona će svakim danom biti potrebnija našim ekonomskim prilikama”, rekao je Goran Račić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske.

Privrednici procjenjuju da će i 2026. godina takođe biti teška, jer se u prethodne tri godine, bilježi pad industrijske proizvodnje, tako da, ako ne dođe do smirivanja tenzija u Ukrajini i drugim žarištima, teško možemo očekivati da dođemo na nivo industrijske proizvodnje, koji smo imali prije njihovog izbijanja.

(BN) Foto: BN