Rafinerija ulja treba da sanira gudronsku jamu

Rafinerija ulja u Modriči prilikom obnove ekološke dozvole pokušala je da izbjegne odgovornost za zbrinjavanje opasnog otpada iz gudronske jame. Resorno ministarstvo odbilo je ovaj prijedlog i još jednom potvrdilo da je odgovornost za uklanjanje ovog toksičnog rafinerijskog otpada, koji je nastao kao nus proizvod prerade, na Rafineriji ulja. 

Umjesto da krene u sanaciju gudronske jame, što je trebalo biti započeto još 2012. godine, Rafinerija ulja Modriča pokušala je sa sebe skinuti odgovornost, što je resorno ministarstvo odbilo. U obnovljenoj ekološkoj dozvoli, koja vrijedi do 2030. godine, naznačeno je da do 2028. godine idejni projekat za preradu i konačno odlaganje opasnog otpada mora biti gotov.

Iz Rafinerije ulja je za Capital poručeno da se gudronska jama nalazi pod stalnim nadzorom. 

„Otpad iz tekućeg procesa proizvodnje se ne odlaže u gudronsku jamu, redovno se obilaze lokacije, uklanja se korov i rastinje kako bi se smanjila mogućnost izbijanja i širenja požara, lokacija je ograđena žicom i spriječeno je nekontrolisano odlaganje bilo kakvog otpada“, kažu iz Rafinerije. 

Još od kraja rata gudron se ne odlaže na ovu deponiju, a procjene su da je do tad u njoj deponovano između 20 i 25.000 tona ovog opasnog otpada. U međuvremenu, prostor oko ove ekološke bombe je naseljen, a svi koji žive u blizini izloženi su velikom riziku od toksičnih isparavanja.

„Ono što je činjenica jeste da se problem ne rješava, već se ispunjavaju formalnosti, a obeveza uklanjanja otpada se prenosi iz jedne ekološke dozvole u drugu. U obnovljenoj ekološkoj dozvoli obaveza je ponovo prolongirana“, objašnjava Jovica Sjeničić iz neformalne grupa građana „STOP GURDONU MODRIČA“.

Gudron je teška, crna smolasta masa koja sadrži ostatke ulja i katrana, sumpornu kiselinu, glinu, teške metale i druge opasne supstance. Posebnu opasnost predstavljaju požari, prilikom kojih se oslobađa gusta crna čađ puna kancerogenih jedinjenja. 

„Sad da odemo na lokaciju prvo bismo primijetili neprijatan miris, koji je samo vrh ledenog brijega. Ono što se udiše, pogotovo prilikom požara najveća je opasnost. Samo u posljednjih 10 godina, vatrogasna jedinica intervenisala je preko 30 puta na gudronskoj jami“, kaže Sjeničić. 

Mjerenja koja su vršena neposredno nakon izbijanja požara, objašnja Sjeničić, pokazala su prisustvo izuzetno opasnih i kancerogenih gasova i u samom centru Modriče. Sve češća pojava teških i smrtonosnih bolesti koje se mogu povezati sa dugogodišnjom izloženošću zagađenju pojačava pritisak javnosti, ali bez odlučnih mjera institucija i investitora ne može doći do trajne sanacije gudronske jame. 

(BN)