Brčko distrikt kost u grlu Republike Srpske zbog Dodika

Ni nakon 25 godina od Konačne arbitražne odluke za Brčko i uspostave distrikta, čini se da ovo pitanje nije adekvatno procesuirano u glavama ključnih političkih aktera u BiH.

Milorad Dodik bi samostalnu Republiku Srpsku i Brčko distrikt ne vidi kao prepreku, dok pravni stručnjaci ističu da to i nije distrik, već treći entitet, de fakto i de jure.

Dodik je pokrenuo izmjene Ustava kojima bi da izdvoji Republiku Srpsku iz pravnog okvira Bosne i Hercegovine.

Pri tom, ne pominje kako bi, u slučaju osamostaljenja, povezao dva dijela RS koja razdvaja Brčko Distrikt.

Aktuelni supervizor Luis Krišok unaprijed mu je zaprijetio mogućnošću preispitivanja Konačne odluke o Brčkom i jasno stavio do znanja da je Distrikt nedodirljiva zona.

- Tribunal ima nadležnost sve dok se konačna odluka ne proglasi konačno provedenom, napomenuo je Krišok i dodao da nema prostora za pogrešno tumačenje arbitražne odluke.

Aneksom 2 Dejtonskog sporazuma uspostavljena je arbitraža, kojom je trebalo da se utvrdi međuentitetska linija razgraničenja na području Brčkog.

Umjesto razgraničenja, tadašnji arbitar, američki advokat Roberts Oven, odlučio je da stvori Brčko distrikt. Milorad Dodik, tada premijer, najavio je ostavku do koje nije došlo, a Brčko ovih dana slavi 25. rođendan distrikta.

-To nije distrikt, to je treći entitet u Bosni i Hercegovini, podsjeća Milan Blagojević, stručnjak za ustavno pravo i navodi da Brčko samo po nazivu nije entitet, ali da ima iste nadležnosti kao i RS i FBiH.

Pravna struka kaže da je Republika Srpska zakasnila da povuče pravne poteze pred Međunarodnim sudom pravde protiv konačne odluke o Brčko distriktu iz 1999. godine, što je mogla, a i morala.

- Umjesto toga, Republika Srpska je 2009. pristala da se u Ustav BiH unese Amandman 1 po kojem je Brčko distriktu dat status u okviru BiH, a Vlada RS je svojom odlukom 2011. brisala granicu Republike Srpske u području Brčkog, podsjeća profesor Blagojević.

I jedan i drugi potez na štetu interesa Republike Srpske u pogledu Brčkog, i 2009. i 2011. godine, povukle su institucije kojima je upravljao SNSD, odnosno Milorad Dodik.

A trebalo je da posredstvom SRJ, odnosno Srbije, kao potpisnika DMS, traže pravnu zaštitu u skladu sa međunarodnim pravom. Ako je za utjehu, to bi opet bilo moguće u slučaju izmjene Konačne arbitražne odluke o Brčkom.

(BN)