Kako je nastao spor koji će nas koštati 90 miliona KM?

Konačna odluka Arbitražnog vijeća u Londonu kojom je Republika Srpska obavezana da slovenačkom preduzeću „Vijadukt“ isplati 90 miliona maraka odštete zbog raskida koncesionog ugovora prilika je da se javnost podsjeti na ranija pisanja medija o malverzacijama u vezi sa dodjelom koncesije i izgradnjom HE „Bočac 2“ na Vrbasu.

Portal e-Trafika krajem 2019. godine objavio je tekst „Kako je gradnja HE Bočac 2 sa pet završila na 42 miliona KM“ u kojem je dokumentovano kako je prvobitni plan za izgradnju ove hidroelektrane u vrijednosti od pet miliona KM volšebno skočio prvo na 25 miliona, a u konačnici na više od 42 miliona KM.

O malverzacijama i naduvavanju cijena za e-Trafika je svjedočio bivši izvršni direktor za organizaciono-pravne i kadrovske poslove u HE Bočac Zdravko Kovačević. On je govorio da su prvi ozbiljni problemi za HE Bočac nastupili u aprilu 2013. godine dobijanjem koncesije za izgradnju HE „Bočac 2“.

Time je automatski onemogućena izgradnja HE Krupa za čiju izgradnju je firmi HES Vrbas koncesija dodijeljena 2004. godine, što je ovoj firmi praktično predstavljao osnov za tužbu protiv Republike Srpska čiji rezultat je konačna arbitražna odluka koja će građane RS koštati 90 miliona KM.

Jedan od članova Nadzornog odbora HE Bočac koji je prvi upozoravao na štetnost cijelog posla bio je  nekadašnji glavni urednik Nezavisnih novina Željko Kopanja. On je na sjednici NO otvoreno govorio o umiješanosti vrha Republike Srpske u cijelu priču.

Iz zapisnika stiče se utisak da je slučaj „Vijadukt“ kroz davanje koncesije, potom njeno ukidanje, izrežirano da bi se na kraju pokrenula arbitraža iz kojeg će neki ljudi iz vlasti Srpske postati bogatiji za desetine miliona KM.

Kopanja direktno pominje tadašnjeg ministra energetike RS Željka Kovačevića, koji je, kako je tvrdio, radi ličnih interesa blokirao mogućnost dogovora i iznalaženja rješenja.

„Ja sam jednostavno šokiran u kakvoj državi živim… Ja sam stekao utisak iz razgovora sa Kovačevićem, svađom sa njim, svađom sa njegovim političkim mentorima, razgovorima neformalnim da je neko tu vidio plijen da se ugrađuje. Da ja to pravim kao privatnik ne bi smio prići. Međutim, kad pravi država, svi kažu eto plijena, eto para. Imam zamjerki, neki ljudi iz MG su kontaktirali HES i počeli pregovore o otkupu koncesije za 3,8 miliona evra… Hoću da vam kažem da sam šokiran činjenicom da se podmeću klipovi iz razloga sve više prepoznatljivih, da se neko ugradi, da neko pokrade pare. U stanju je za nekih 100.000 KM da blokira čitav projekat državni“, rekao je Kopanja koji je preminuo 2016. godine.

Imajući u vidu sve o čemu je govorio i na što je upozoravao Kopanja, postaje jasno zašto je pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu pokrenut arbitražni postupak protiv BiH „težak“ 100 miliona maraka.

Groteskno je što je zahtjev za pokretanje arbitražnog postupka podnesen svega mjesec dana poslije njegove smrti, preciznije  16. septembra 2016. godine, a zahtjev je podnijelo preduzeće “Vijadukt”.

Konačnu odluku u ovom slučaju donijelo je Arbitražno vijeće u Londonu koje je odbacilo zahtjev Republike Srpske za poništenje arbitražne odluke Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu iz 2022. godine kojom je BiH obavezana da “Vijaduktu” isplati 90 miliona KM odštete.

(Capital)