Željeznice Srpske tonu sve dublje, odgovornih nema

Željeznice Republike Srpske prvi ovogodišnji kvartal završile su sa gubitkom od 5.5 miliona, čime je akumulirani gubitak preduzeća dostigao 134.7 miliona maraka. Proces restrukturianja, po kojem je predviđeno da se do kraja 2024. godine Željeznice podijele u tri odvojena preduzeća, neće donijeti željeni oporavak, već će biti uvod u privatizaciju, upozoravaju radnici. 

Željeznice Republike Srpske se od 2017. godine nalaze u procesu restruktuiranja koje se finansira kreditom Svjetske banke u iznosu od 100 miliona maraka. Neisplative putničke linije su ukinute, a broj radnika je smanjen za više od 1000. 

„U čemu je sada problem? Ako nas je bilo previše, smanjio se broj radnika, mnogi su dobili otpremnine, mnogi su penzionisani. Danas Željeznice na ovaj broj kilometara pruge imaju samo 1900 radnika, što mislim da je optimalan broj. Akumulirani gubitak je 135 miliona maraka. Na koji oni način misle da Željeznice podignu?

Uostalom, svi koji su tada Željeznice doveli u dubiozu i dan danas su na rukovodećim mjestima u Željeznicama. Tu niko nikakvu odgovornost ne preuzima, a Željeznice tonu sve dublje. Tonuće dok ne budu holding, kada budu holding, onda su sahranjene. Tada ide rasparčavanje imovine, tada je Vlada vlasnik, tada ide prodaja radionica“, kaže bivši sindikalac u Željeznicama Boris Šukalo. 

Nakon završetka projekta restruktuiranja, Željeznice će funkcionisati kao složeno Holding preduzeće sačinjeno od tri zavisna preduzeća sa samostalnim upravama i nezavisnim finansijskim poslovanjem. Vlada Republike Srpske će nakon dokapitalizacije imati potpunu kontrolu nad sva tri preduzeća. 

„Postoji velika bojazan da će to biti uvod u likvidaciju i privatizaciju pojedinih dijelova preduzeća, zato što ti dijelovi preduzeća kada dođe do raspodjele neće moći da smostalno egzistiraju. U prilog toj argumentaciji ide to da se ne ulaže dovoljno u Željeznice, pogotovo u radioničke kapacitete, tako da oni već sada teško odgovaraju radnim zadacima, a pogotovo će to biti izraženo kada postanu samostalna radna jedinica“, smatra  Goran Čamdžić, radnik u održavanju šinskih vozila.

Vlast koja nas je dovela na ivicu propasti, nema hrabrosti da prizna da je urušavanjem privrede ostavila Željeznice bez njene osnovne namjene, a to je transport velikih kabastih tereta čiji prevoz je neisplativ drumskim saobraćajem, kaže ekonomista Aleksa Milojević.

„Željeznica nema ekonomskih uslova da opstane, s obzirom na to da mi nemamo roba za duge prevoze i nemamo pretovarnih luka. Mi smo prije rata imali veliku pretovarnu luku u Brčkom, koja je dovozila robu sa velike udaljenosti. Mi tih uslova sada nemamo. Zbog opšteg propadanja privrede, nedostatka fizičkog obima proizvodnje masivnih roba, željeznica može veoma teško da opstane“, objašnjava Milojević.

Milojević dodaje da u društvima bez razvijene privrede i sa brojem stanovnika koji je u opadanju, po pravilu uvijek stradaju veliki infrastrukturni sistemi i da privatizacija Željeznica neće donijeti njihov oporavak, već može biti put ka rasprodaji zemljišta i objekata u vrijednosti više stotina miliona maraka.

(BN) Foto: BN