Ko su ljudi koji ne dolaze na posao, a primaju platu?

Crnadak ističe da je jasno pitao ko su ljudi koji dobijaju platu od naroda, a ne dolaze na posao, kolika je ukupna šteta, da li su kažnjeni odgovorni i zašto nisu podneseni izvještaju tužilaštvima. 

- Prije tačno dva mjeseca premijer Višković je uputio pismo svim ministarstvima i svim Vladinim agencijama i direkcijama u kojem traži da se odmah otpuste svi oni koji ne dolaze na posao, a ne primaju plate, a da se u svemu do Nove godine informišu Vlada i javnost. S obzirom da se to nije desilo, 4. januara sam povodom toga uputio poslaničko pitanje premijeru i do dana današnjeg nisam dobio odgovor – rekao je potpredsjednik PDP-a i šef Кluba poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Crnadak na današnjoj konferenciji za medije. 

Crnadak ističe da je jasno pitao ko su ljudi koji dobijaju platu od naroda, a ne dolaze na posao, kolika je ukupna šteta, da li su kažnjeni odgovorni i zašto nisu podneseni izvještaju tužilaštvima. 

- Takođe, premijer Višković je u maju 2020. godine obećao da će objaviti nazive firmi koje su dobile poslove u vrijeme pandemije virusa korona, nazive poslova i ukupan iznos. I to je slagao i do dana današnjeg nije objavio. A samo u prva dva dana suđenja za jednu „korona aferu“ vidjeli smo koliko blata tamo ima. Pozivam da se podrže svi koji rade na otkrivanju lopovluka u vrijeme korone, uključujući sudije i tužioce angažovane na ovim slučajevima – rekao je Crnadak. 

Takođe je uputio pitanje predsjedniku Narodne skupštine Republike Srpske šta će tokom sutrašnjeg sastanka u Moskvi prenijeti ruskim kolegama: da li će Republika Srpska podržati ili neće da se krajem ove sedmice u Ujedinjenim nacijama, povodom godišnjice rata u Ukrajini, osudi Rusija zbog ovog napada. Šta je stav Republike Srpske: da osudi ili da ne osudi? 

Draško Stanivuković, član Predsjedništva PDP-a i gradonačelnik Banjaluke rekao je da je Vlada Republike Srpske vlada kontinuiteta u velikim obećanjima, a od ispunjenja gotovo da nema ništa. 

- Podsjećam da je u javnom sektoru zaposleno 79.000 ljudi i predsjednik Vlade i njegovi saradnici pronađu samo 20 „neradnika“. Pa da je to zaista tako, pozavidjele bi nam Švajcarska, Holandija i sve skandinavske zemlje – rekao je Stanivuković. 

Кaže da i ako prihvatimo da je samo 20 onih koji su zaposleni, a ne dolaze na posao i primaju prosječno bruto platu od 2000 КM, to je 40.000 КM mjesečno. 

- Pitam ko je ukrao tih 40.000 КM. To je čitav jedan vrtić da se uredi, da se riješi stambeno pitanje dvijema porodicama iz reda poginulih boraca. To je pola miliona КM godišnje. Кo je to pronevjerio, ko je kriv, ko će biti procesuiran i u zatvoru? Ili za predsjednika Vlade prag do pola miliona КM nije kriminal i korupcija, nego to tako treba – ističe Stanivuković, dodajući da se u slučaju da su Viškovićeve tvrdnje tačne radi o 2 miliona КM u toku mandata. 

- Je li 2 miliona malo? Nama nedostaje toliko da u potpunosti završimo školu u Adi, da izgradimo savremenu sportsku dvoranu. Ovo što rade je uvezani kriminal. Hoće li odgovarati nadređeni, odnosno šefovi odjeljenja oih koji ne dolaze na posao, oni koji vode šihtarice i na kraju oni koji primaju platu, a ne zarađuju je? – rekao je Stanivuković. 

Poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Mirna Savić-Banjac, rekla je da je prošlo devet mjeseci od kada je Vlada u proceduru uputila Zakon o privremenom izdržavanju, ali još uvijek nema naznaka kada će se naći u NSRS. 

- Podsjećam da je prošlo deset godina od kada se samohrani roditelji i udruženja bore za alimentacioni fond, a radi se o tome da Vlada treba da osnuje fond koji će biti samo servis koji će roditeljima koji izdržavaju djecu isplaćivati redovni mjesečni iznos, a onda preuzeti obavezu da naplati taj iznos od roditelja koji ne žive sa djecom. Radi se o oko 300 porodica, mahom majki. Istraživanja u Banjaluci su pokazala da samo 7% onih roditelja koji ne žive sa djecom, a imaju obavezu da ih izdržavaju, to čine u potpunosti, a 20% povremeno – rekla je Savić-Banjac. 

Dodala je da se lokalnim zajednicama poput Banjaluke stalno nameću obaveze koje nisu u njihovoj nadležnosti, poput isplate pomoći penzionerima, kao i da te lokalne zajednice moraju to da urade ekspresno, a s druge strane kada treba da se usvoje sistemske mjere na nivou Republike, to se ne čini godinama. 

(BN)