BiH na korak od članstva u NATO-u, ali to košta oko milijardu iz budžeta

Sve su glasnije priče da bi BiH uskoro mogla predati zahtjev za punopravno članstvo u NATO. Da li je to tačno o kolko bi to članstvo koštalo BiH?

Da li će BiH u NATO zavisi od stava vlasti Republike Srpske. Odnosno da li će trgovati, ili su već istrgovali skidanje sankcija za članstvo u NATO, ili će se držati ranijeg usaglašenog stava svih političkih opcija u Srpskoj, da po pitanju članstva u NATO slijedimo Srbiju.

Vojni analitičar Vlade Radulović smatra da punopravno članstvo BiH u NATO  koči nerješeno pitanje vojne imovine, tačnije 23 vojne lokacije u Republici Srpskoj koje bi trebale biti upisane na BiH.

"Sve ostalo je već riješeno i suštinski BiH se već nalazi u završnoj fazi prijema u članstvo. Svi koraci su već ispoštovani. BiH je dobila MAP, Akcioni plan za članstvo u NATO, a u oktobru prošlke godine usvojen je i novi strateški okvir za period 2025-2028.'', podsjeća Radulović i tvrdi da, ako poredimo BiH i Srbiju, BiH je na korak do članstva a Srbija je daleko od toga.

Ako je BiH na korak do NATO članstva na korak je i do izdvajanja novca za to članstvo. Istine radi novac se ne sliva direktno u NATO kasu nego indirektno, jer naoružanje, tehniku i sve ostalo za potrebe svoje odbrane, ako ste član Alijanse kupujete od zemalja NATO saveza.

Trenutno NATO članice za odbranu odvajaju u prosjeku 2% BDP-a ali Amerika insistira da to bude 5%, na šta su se prošle godine na samitu NATO-a u Hagu sve članice obavezale.

,,BiH ima veoma mali vojni budžet. Izdvajanja su od 0,7 do 0,9 BDP-a, dakle ispod 1% BDP-a pa vi vidite sad kolika je to razlika do 5%'', ističe Radulović.

Ako bi BiH postala članica NATO  morala bi, bar u prvim godinama za odbranu odvojiti minimalno 2%  BDP-a što je oko milijardu maraka. Taj bi se iznos kasnije znatno povećavao. Ima li BiH taj novac? Da li će i taj trošak prebiti preko leđa građana kroz nove namete?

"Oni neće promijeniti svoje navike, naprotiv sve će više trošiti na plate , vozila i ostala luksuziranja.To onda znači neki novi namet, neka nova preraspodjela novca'', kaže ekonomski analitičar Svetlana Cenić i podsjeća da se i neke razvijene zemlje članice NATO-a bune jer povećanje izdvajanja za odbranu značiu smanjenje izdvajanja zaneke druge oblasti poput zdravstva ili školastva.

Ako u BiH na uštrb zdravstva i školstva budemo plaćali odbranu crno nam se piše jer su nam te oblasti već na dnu.

 Da li će naše vlasti posegnuti za dodatnim rezovima u tim sektorima ili će nam pripremiti neke nove akcize, recimo na vazduh?

(BN)