BiH na prvom mjestu u regionu po rastu cijene goriva

Nakon što vlast na nivou BiH nije prihvatila uvođenje diferencirane stope PDV-a i ukidanje akciza na gorivo kao mjere protiv poskupljenja, cijene goriva neprestano rastu, a državu očigledno to ne brine jer ne preduzima nikakve mjere. Posljednji podaci govore da je BiH na prvom mjestu u regionu po rastu cijena goriva što vuče i rast osnovnih životnih namirnica. 

Bosna i Hercegovina 18.04.2022 | 20:10

Od početka ukrajinske krize, kada su cijene goriva počele nekontrolisano da rastu, nadležni u BiH nisu povukli nijedan konkretan potez da građanima pomognu. Jedine sankcije za nesavjesne vlasnike benzinskih pumpi bile su kontrole inspekcije. Međutim, to su simbolične kazne jer većina njih nastavlja sa dizanjem cijena goriva.

Građani kažu da su cijene goriva, za nizak standard, kojim većina u BiH živi, nerealne;

- Pitajte velike, koji proizvode i prodaju, a mi mali platimo koliko moramo.

- To nije dobro valjda će biti bolje tome se nadati.

- Ne treba voziti auto ,treba manje voziti, nemam riječi preskupo.

- To vuče za sobom sve ostale cijene i mislim da je to sve malo nerealno.

Ovo su samo neki od odgovora anketiranih građana.

Novac koji vozači plaćaju za točenje goriva između sebe dijele naftne kompanije, rafinerije, dobavljači, benzinske pumpe i država.

Zato i ne čudi to što je Bosna i Hercegovina,na prvom mjestu po poskupljenju goriva od početka godine do danas. Na drugom mjestu je Rumunija, a od zemalja Zapadnog Balkana, na listi su i Crna Gora, Hrvatska i Srbija, dok je najmanji rast cijena goriva zabilježen u Mađarskoj. Sve ove zemlje su već uvele, ili planiraju uvođenje smanjenja opterećenja na gorivo, samo Bosna i Hercegovina nije uradila ništa.

 “Imali smo pokušaj da se privremeno suspenzuju akcize u visini od 0,40 pf po litru međutim bili smo svjedoci jednog političarenja jalove priče i prebacivanja iz realnih životnih problema u domen politike i Parlament BiH nije usvojio odluku da se smanje akcize ili privremeno suspenzuju na određeni period  a cijenu političarenja plaćaju građani RS i BiH sa svakim litrom kupljenog benzina trenutno”, kaže Slobodan Vasiljević, magistar elektrotehnike.

Neminovno je da svako poskupljenje goriva povlači za sobom i poskupljenje osnovnih životnih namirnica, što se najbolje može vidjeti po cijeni litre jestivog ulja, koja sad već prelazi 5 KM.

Da bi se spriječio dalji rast cijena goriva i svih namirnica, potrebno je da država reaguje sa pojačanim inspekcijskim kontrolama i kaznama, kažu ekonomisti. 

“U situaciji kada imamo povećanu potražnju i kad dolazi do odustva racionalnog ponašanja u smislu dajte da kupim dvije vreće od po 25 kila brašna, makar bi mi i jedna bila dovoljna, onda oni koji prodaju robu kao veletrgovci proizvođači prepoznaju priliku da povećaju cijene. Kontrola marži se nedovoljno koristi da bi se spriječilo neopravdano bogaćenje trgovaca bilo da je u pitanju hrana ili gorivo”, ističe Zoran Pavlović, ekonomista.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, 2018. do 2020. godine u Bosni i Hercegovini prikupljeno je oko 1,5 milijardi maraka prihoda od akciza na naftu i naftne derivate i oko 1,8 milijardi maraka prihoda od putarina. Možda su baš te cifre dovoljan razlog što nadležni uporno ignorišu zahtjeve za regulisanje cijena goriva, jer ne žele da se odreknu prihoda koji im omogućavaju visoke plate, skupe automobile i druge privilegije, dok građani sve teže nabavljaju osnovne životne namirnice.

(BN)