Rat u Ukrajini će uticati i na poljoprivredu

Poremećaji cijena uzrokovani rusko-ukrajinskom krizom, odrazili su se i na poljoprivredu. Proizvođači strahuju da li će im se ogromni izdaci za sjetvu isplatiti. Upitni su cijena i plasman gotovih proizvoda. Kako će se rusko-ukrajinska kriza odraziti na uvoz poljoprivrednih kultura i repromaterijala potrebnog i jako bitnog za ovu oblast? Šta da očekuju poljoprivredici, prvenstveno, voćari koji su najviše izvozili u Rusiju?

Republika Srpska 12.03.2022 | 20:08

Za obradu parcele od jednog hektara prošle godine je bilo potrebno oko 1.000 maraka. Priprema i sjetva iste njive sada košta više od dvije hiljade maraka, što dovoljno govori o poskupljenjima. Proizvođači, strahuju da neće naplatiti uloženo. Alarm je upaljen, robnih rezervi nemamo, a domaći proizvođači su u problemu.

Mladen Lazić, poljoprivredni proizvođač iz Golog Brda kod Bijeljine kaže za BN da bez obzira na sva poskupljenja repromaterijala i goriva ne vjeruje da bi cijena gotovih proizvoda mogla da ide 100% ili 150 %. Očekuje, kako kaže, da će cijene biti na prošlogodišnjem nivou, možda, 10% do 20% skuplje.

Uložiti se mora, a sredstva su na izmaku. Domaćim proizvođačima problem predstavlja i nedostatak repromaterijala, jer se glavni sastojci za njegovu proizvodnju nabavljaju iz zemalja Rusije i Ukrajine. Tako je, između ostalog i sa nedostatkom folija za plasteničku proizvodnju. Folije su sa 1.90 KM, 2 KM, 2,5 KM otišle na čak 8 KM po kilogramu i u narednih mjesec dana neće biti problem cijena, koliko  će biti problem što ih neće biti na tržištu, upozorava Lazić.

Otvoreno je i pitanje šta će biti sa izvozom voća, koje se najviše plasira na rusko tržište.
Zijad Smajić, voćar iz Koraja, kaže za BN da su trenutno ogromna finansijska ulaganja, a ako ne bude izvoza za Rusiju, pita se, da li će sve moći plasirati na tržište Evropske Unije i po kojoj cijeni?

Ukupna spoljnotrgovinska razmjena Republike Srpske sa Rusijom iznosi oko 100 miliona maraka. Ukoliko se nastavi, pitanje je kako će se roba naplaćivati? Ekonomisti su stava da se potrebno okrenuti izvozu u Kinu.

“Jer sva plaćanja sa Rusijom idu preko evropskih korespodentnih banaka. SVIFT je ukinut i to je onemogućeno. Tu sad do izražaja dolazi Kina, eventualno Turska… Naši kanali robno-novčane razmjene sa Ruisjom bi trebali da se promijene, da se preusmjere preko tih zemalja, koje neće uvoditi sankcije Rusiji, pa, možda, preko njih i vršiti izvoz voća.”, navodi za BN ekonomista Mirjana Orašanin.

Dok poljoprivrednike muče rekordni troškovi proizvodnje, upitna cijena i plasman finalnog proizvoda, Republika Srpska nema robnih rezervi. Sve to ukazuju na potrebu većeg angažmana vlasti na zaštiti domaće proizvodnje, koja je od presudnog značaja, posebno u kriznim vremenima.

(BN/J.Žerajić)