Važan sastanak ministara Rusije i Ukrajine u Turskoj

- Situacija u Ukrajini predstavlja bezbjednosni izazov za Zapadni Balkan, a Evropska Unija vodi licemjernu politiku i slanjem oružja u Ukrajinu gura ukrajinski narod u rat. Ponovo se gledaju lični interesi, navode, između ostalog, sagovornici u emisiji "Globalno" BN televizije.

Svijet 09.03.2022 | 22:40

- Sistem bezbjednosti u Evropi zasnovan na završenom dokumentu iz Helsinkija  1975. godine pokazao se kao nemoćan, jer je trebao da obezbijedi dobru saradnju između Sovjetskog saveza i SAD-a, a sa druge strane trebao je da napravi ravnotežu snaga na svjetskoj političkoj sceni. Međutim, NATO  je krenuo da se širi ka Istoku, tako da je ovaj dogovor izgubio na važnosti, uslijedio je raspad SSSR-a, a mi smo zakoračili u svijet zasnovan po američkom sistemu vrijednosti, kaže Zoran Spasić, direktor Centra za saradnju sa zemljama Azije.

On navodi da živimo u multipolarnom svijetu i da je neophodno za mir da se uvaže interesi i Rusije i Kine sa jedne strane, ali da se uvaže i interesi druge strane, odnosno Zapada.

"Očigledno da ova druga strana nameće određena rješenja, dogovore, preuzima jednostrane akcije suprotno svim principima i poveljama UN-a".

Zbog čega smo, kaže Spasić, došli do situacije da je i ono što se dešavalo na našim prostorima dovelo do ovoga.

"Brutalno su priznali secesiju SFRJ, priznali su secesiju Hrvatske, BiH i Slovenije s tim što je u ovim državama srpski narod bio konstuitutivan. Izvršena je agresija na Jugoslaviju 1999., a Srbiji je otet dio teritorije i sad ti isti pričaju o međunarodnom pravu", navodi Spasić.

On ističe da je 7. aprila 2014. bivši sekretar Ujedinjenih nacija Banki Mun izjavio da Ukrajina nije verifikovala svoju nezavisnost, što znači da se prema ugovoru zajednice nezavisnih država Ukrajina tretira kao dio sovjetske teritorije, te prema njegovim riječima, to znači da u ovom sučaju Rusija ne krši međunarodno pravo.

- Zašto bi generalni sekretar dao takvu izjavu, a da to nije tačno?, upitao je Spasić.

Demo Beriša, predsjednik Matice Albanaca Srbije smtra da rat neće brzo stati,  te da u pregovorima nema približavanja stavova, jer obje strane imaju različite pristupe. Ukrajina osuđuje napad Rusije i traži povlačenje ruske vojske.

On navodi da Rusija od 2014. traži da snage NATO-a ne instaliraju svoja postrojenja na teritoriji Poljske, Rumunije i Ukrajine. U Poljskoj i Rumuniji su instalirane NATO snage i ostala je Ukrajina kao predvorje Rusije.

"Sigurno je Putin dobro razmislio šta može, a šta ne može. Reakcija Rusije u Ukrajini je bila iznuđena i to ukazuje na činjenicu da više ne postoji međunarodno pravo i pravda. Sve što je Amerika radila, a sad radi Rusija suprotno je međunarodnom pravu, jer zadire u stvari susjedne zemlje, objašnjava Beriša.

On ukazuje na važnost sastanka ministara inostranih poslova Rusije i Ukrajine sa ministrom inostranih poslova Turske, kao zemlje koja se graniči sa Rusijom i Ukrajinom.

- Iako Rusi vode računa o civilima, rat je u pitanju i mnogo će ljudi nastradati, zato je odmjeravanje snaga diplomatskim putem, najbolje rješenje, kaže Beriša. 

Sociolog Vedran Francuz kaže da niko nije očekivao otpor koji Ukrajina daje. 

Osvrćući se na rusko-ukrajinski sukob, sagovornici navode da ruska akcija ukazuje na nepoštovanje međunarodnog prava, ali i da Evropa kroz sankcije krši demokratiju za koju se deklarativno zalaže.

“Šta znači kada kancelar Njemačke juče govori da će zabraniti ruski jezik, zabraniti građanima da idu u ruski restoran, pa o kakvoj demokratiji i pravdi više govorimo.”, kaže Demo Beriša, predsjednik Matice Albanaca Srbije.

- Niijedno diplomatsko rješenje nije stiglo od Evropske Unije, koja slanjem naoružanja, gura ukrajinski narod u rat. Ponovo se gledaju lični interesi, navode sagovornici.
Zoran Spasić, direktor Centra za saradnju sa zemljama Azije ističe da Evropska Unija vodi vrlo licemjernu politiku.

"Ona je iz politike sankcija isključila kupoprodaju ruskih energenata. Oni su Sjeverni tok 2 blokirali, ali Sjeverni tok 1 nisu blokirali, jer znaju koliko je važan za evropsku privredu, kaže Spasić.

Ruska privreda je pripremljena na sankcije, a alternativa za evropsko tržište je izvoz u Kinu.

Opasnost od eventuanog prelijevanja rusko-ukrajinskog sukoba na Zapadni Balkan, zavisi od političkih odluka domaćih vlasti, poručuju, između ostalog, sagovornici.

Sociolog Vedran Francuz, tako objašnjava: 

“Sigurno da će ovdje određeni populisti koristiti ovu situaciju da prikupe poene. Imamo tu i trenutno igranje na dvije stolice, ali ono što me raduju poruke iz EU da će se ozbiljnije razmatrati o Zapadnom Balkanu. Mi stalno ovdje pravimo prijatelje od Rusa, neprijatelje od Zapada, nije dobro da se stavljamo ni na jednu stranu, Mi smo mali narod i treba da gledamo svoje interese. Ukoliko budemo birali strane dovešćemo se u situaciju da ratujemo za druge.

S druge strane Zoran Spasić, direktor Centra za saradnju sa zemljama Azije poručuje da Srbija ima jasan zakon gdje je zabranjaneo njenim državljanima da ratuju na nekom stranom ratištu. On navodi da se do problema dolazi što pojedini ekstremistički elementi u FBiH ili regionu nisu procesuirani.

Demo Beriša ima jasan stav o bezbjednosnim pitanjima:

“Srbija u ovom trenutku niti planira, niti se priprema da bilo koju akciju preduzme, koja bi se ogledala u tome da uđe na sjeverni ili centralni dio Kosova, prema tome ne postoji ta bojaznost”.

Dogovor Rusije i Ukrajine neće biti lako uspostavljen, ali da bi došlo do mira na svjetskoj političkoj sceni, mora postojati ravnoteža snaga, odnosno uvažavanje zahtjeva obje strane, zaključeno je u emisiji "Globalno" BN televizije.

(BN)