Zakon i kazne: Ima li u BiH političke kulture

Političari u BiIH i kada krše zakon ne budu kažnjeni. U zemljama Evropske unije dovoljne su i tri porodice da vlast izvedu pred sud. Provjerili smo koliki je nivo razvijenosti političke kulture naših građana.

Bosna i Hercegovina 01.12.2019 | 19:54 Političari Evropske unije nisu zaštićeni. Zbog lošeg rada i nepoštovanja zakona završavaju na sudu. To su sve češće vijesti koje pune novinske naslovnice.

I dok na Zapadu postaje uobičajeno da tužbom natjeraš vlast da preuzme odgovornost za loš rad bilo zbog klime, vazduha ili špijunaže, kod nas se ta vrsta odgovornosti ne nazire, ni kada vlast krši ustav i zakone. Afere “Dva papka”, pogrešne dijagnoze sa smrtnim ishodima, direktori bez odgovarajuće stručne spreme koji preduzeće vode u dugove, privatizacije, pljačke miliona maraka... Mnogo je primjera nesavjesnog rada, ali nijednog primjera odgovornosti i polaganja računa javnosti. Još manje odgovaranja pred sudom.

“U razvijenim parlamentarnim demokratijama udruženja građana su jaka i njihova prava su velika. Kada se udruže, uz pravo i pravdu koja je na njihovoj strani, i te kako mogu da se izbore za svoja prava i interese. U BiH to nije slučaj, jer je nizak nivo razvijenosti političke kulture naših građana”, kaže Velizar Antić, politikolog.

U Njemačkoj su dovoljne i tri porodice da izvedu kancelarku pred sud. U BiH 100 ili hiljade građana - koji organizuju proteste da bi, barem, pokušali uticati na vlast da radi, prije svega, u korist građana ili natjerati je da odgovora za propuste, kriminal i korupciju - etiketirani su kao izdajnici ili neprijatelji. Svaki izlazak na ulicu predstavljen je kao pokušaj obojene revolucije. Kod nas se, kažu politikolozi, nivo svijesti o preuzimanju odgovornosti neće uskoro promijeniti.

“Mislim da se ne može uskoro očekivati pozitivna promjena, barem u periodu od pet ili šest godina. Možda za 15 godina, kada mladi ljudi shvate šta se dešava sa njihovom zemljom”, kaže Darko Kuzmanović, politikolog.

Sudska, zakonodavna i izvršna vlast – tri nivoa, ali ista kasa. Zbog toga se, prema mišljenju mnogih, i ne može očekivati da sudska vlast pokrene postupak protiv nekog funkcionera iz izvršne vlasti. Jer i izvršna vlast toleriše činjenicu da u pravosuđu postoje tužioci koji su prethodno osuđivani ili su upleteni u neke afere. Niko ne smije postaviti ni pitanje pogrešnih presuda.

“Najveće pljačke, zločini i ubistva nisu riješeni, ali oni prikažu statistički da su uspješni. Kad prvi glavni tužilac bude odgovarao za nerad svojih tužilaca, onda će se promijeniti situacija, a oni se sada osjećaju zaštićenim”, smatra Goran Obradović, novinar.

Zaštićenim se, zato, ne osjećaju građani koji se i zbog protesta ili ukazivanja na korupciju mogu naći na optuženičkoj klupi, za razliku od političara koji i kad krše zakon ne idu u zatvor ili pred sudiju.

(BN)