Propise krše i zbog neznanja

Kada je u pitanju finansiranje političkih subjekata i izborne kampanje, postoje oni koji posežu za malverzacijama, ali je i veliki broj onih koji to čine nenamjerno zbog neznanja i neupućenosti, kazao je Branko Petrić, član Centralne izborne komisije (CIK) BiH.

Republika Srpska 22.09.2018 | 08:28 "Upravo zbog tih administrativnih propusta smo ove godine napravili Praktikum za finansiranje izborne kampanje i političkih stranaka, koji smo besplatno distribuisali političkim subjektima, kako bismo na jedan vrlo praktičan način pokazali ono o čemu moraju da vode računa pri finansiranju i u kampanji", pojasnio je Petrić za "Nezavisne".

Prema njegovim riječima, prilikom revizije na terenu, službe imaju pune ruke posla i često se susreću s administrativnim propustima.

"Svake godine desetine i desetine stranaka budu sankcionisane, mada u posljednje vrijeme manje ima propusta jer smo vrlo rigorozni, a i zakon je rigorozan, pa se, na primjer, za zabranjene priloge izriče kazna do trostrukog iznosa u odnosu na primljeni zabranjeni prilog", rekao je Petrić.

Tanja Topić, politički analitičar, istakla je da najveći problem kod finansiranja političkih subjekata predstavlja siva zona, koja je potpuno van očiju javnosti, iako je, kako kaže, njeno postojanje javna tajna.

"U sivoj zoni postoji ogroman spektar kršenja tih propisa i zaobilaženja pravila. Viđali smo čak i da CIK kazni određene političke aktere, ali mislim da oni idu u to svjesno i da su čak i spremni platiti određene kazne, ako to ne ugrožava njihov opstanak", kazala je Topićeva.

Naglasila je da, kada je u pitanju finansiranje iz budžeta, najveći problem predstavlja to što su, kako kaže, izdvajanja za političke subjekte mnogo veća od onog što zakon predviđa.

"Problem je što su ta izdvajanja mnogo veća i što ona dobrim dijelom idu iz javnih resursa i da se u toj sivoj zoni crpe ogromna sredstva, koja se koriste i upumpavaju u izborne kampanje, a pritom mi kao poreski obveznici nemamo nikakav uvid ni kontrolu u trošenje tih sredstava u predizborne svrhe", navodi Topićeva.

U pomenutom Praktikumu za finansiranje izborne kampanje i političkih stranaka stoji da je u periodu od 2005. godine do juna 2018. godine izrečeno 349 novčanih kazni, 83 administrativne mjere zabrane učešća na narednim izborima i dvije administrativne mjere kojima je političkoj stranci naloženo da dio prihoda od imovine, koji prelaze 20 odsto ukupnih prihoda stranke, uplati u dobrotvorne svrhe.

"U prvih šest mjeseci 2018. godine izrečeno je devet novčanih kazni političkim strankama, i to u visini od 15.000 maraka, a izrečeno je i šest administrativnih mjera", stoji u Praktikumu.

Kako je u Praktikumu navedeno, politička stranka se, prema Zakonu o finansiranju, može finansirati iz više izvora i to od članarina, dobrovoljnih priloga pravnih i fizičkih lica, izdavačke djelatnosti, prodaje propagandnog materijala i organizovanja stranačkih manifestacija, prihoda od imovine u vlasništvu političke stranke, kao i budžeta BiH u skladu s ovim zakonom.

"Stranke se takođe finansiraju i iz entitetskih budžeta, kantonalnih budžeta i budžeta Brčko distrikta, te budžeta drugih jedinica lokalne uprave i samouprave i dobiti preduzeća u vlasništvu političke stranke", navodi se u Praktikumu.

Prema podacima iz Praktikuma, u strukturi izvora finansiranja političkih stranaka za 2017. godinu najviše učestvuju prihodi iz budžeta i to s 81 odsto.

(Nezavisne novine)