Srbima dati prava na osnovu Ustava

Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Mladen Bosić potvrdio je na današnjoj konferenciji za medije da je podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti odredaba kantonalnih ustava u entitetu Federacija BiH, a koji ne priznaju konstitutivnost srpskog naroda, kao ni srpski jezik i ćirilićno pismo.

Bosna i Hercegovina 27.02.2018 | 14:34 Bosić je rekao da se u odredbama određenih ustava kantona u FBiH jasno navodi da su Bošnjaci i Hrvati konstitutivni narod, a da su službeni jezici kantona bosanski i hrvatski. On je rekao da se u pojedinim ustavima kantona navodi da su službeni jezici "bošnjački" i hrvatski jezik.

Bosić se pita zbog čega se pitanje naziva jezika bošnjačkog naroda problematizira u kontekstu Republike Srpske kada u ustavima pojedinih kantona u FBiH jasno piše da je službeni naziv jezika "bošnjački jezik".

Inače, bošnjački političari do sada nisu problematizovali što se u ustavima pojedinih kantona jezik bošnjačkog konstitutivnog naroda naziva nepostojećim "bošnjačkim jezikom".

On se nada da će Ustavni sud BiH osigurati jednaka prava Srba u pet kantona u entitetu Federacija BiH. Bosić je podsjetio i na usvojenu inicijativu u Predstavničkom domu PS BiH kojom se vlasti četiri kantona u entitetu Federacija BiH pozivaju da osiguraju ustavnu ravnopravnost Srba.

Protiv ove inicijative glasali su poslanici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH.

Kako kaže, kantoni do sada nisu pokazali nikakvu sposobnost da se uhvate u koštac s ovim problemom, s obzirom na to da su predstavnici hrvatskog naroda glasali protiv konstitutivnosti Srba.

Na pitanje o tome šta će uraditi u vezi sa položajem Bošnjaka i bosanskog jezika u Srpskoj, Bosić je odgovorio da Ustav Republike Srpske jasno kaže da su službeni jezici u Srpskoj jezici kojim govore Bošnjaci, Hrvati i Srbi. On je kazao da se jezik Bošnjaka na srpskom jeziku zove "bošnjački jezik", ali da on nema ništa protiv toga da narodi nazivaju svoj jezik kako god hoće.

Istakao je da je pitanje jezika u BiH dugi niz godina političko, a ne lingvističko, navodeći da se ranije jezik u bivsoj Jugoslaviji zvao srpski i hrvatski, odnosno srpskohrvatski ili hrvatskosprski u BiH. On je dodao da su to vještačke teme kojim se skreće pažnja sa stvarnih problema stanovnika BiH.

Bosić je upitan zbog čega se toliko čekalo na pokretanje zahtjeva za ocjenu ustavnosti. Odgovorio je da u kantonima nije bilo nikakve političke volje da se ovaj problem riješi.

Na pitanje o presudi Osnovnog suda i Apelacionog suda u Brčko distriktu BiH, kojom je RTRS-u naloženo da Bosiću mora isplatiti 6.000 KM, on je kazao da se nada kako će se uspostaviti sistem koji će kontrolisati medije u smislu da im onemogući objavljivanje lažnih dokumenata.

Naime, RTRS je emitovao lažnu vijest 13. maja 2016. godine, objavivši da je Soroš finansirao opozicione lidere u Reublici Srpskoj, uključujući i tadašnjeg predsjednika SDS-a Mladena Bosića.

Što se tiče evropskog puta BiH, Bosić je kazao da je Komisija za inostrane poslove juče vodila zanimljivu raspravu. On je rekao da je osnovno pitanje bilo da li BiH može dostići Srbiju i Crnu Goru na putu ka EU.

Bosić dodaje da je fascinantan podatak da je blizu 1.100 institucija u našoj zemlji moralo dati odgovore na Upitnik Evropske komisije i usvojiti ga konsenzusom. On vjeruje da političari ne smiju kočiti evropski put BiH i da bi naša zemlja mogla dostići Srbiju i Crnu Goru.

Osvrnuo se i na posjetu predsjednika Evropske komisije službenom Sarajevu, ističući da je Junker na početku mandata kazao kako ne očekuje u svom mandatu da bude proširenja, što je usporilo proces integracija zemalja zapadnog Balkana.

(BN/Klix)