Rukovodioci Suda i Tužilaštva BiH u epicentru afera

Malo ko je u proteklim godinama došao na čelo Tužilaštva BiH a da karijeru nije neslavno završio, s tim što je sada takav primjer zabilježen i u Sudu BiH.

Afere, suspenzije, smjene i istrage su gotovo postale matrica po kojoj funkcije gube nosioci visokih pravosudnih funkcija.

Hapšenje i smjena Debevca

Na dugom spisku ovakvih primjera je upisano i ime Ranka Debevca, koji je za predsjednika Suda BiH imenovan 14. decembra 2016.

Uhapšen je u decembru 2023. godine, a prije nekoliko dana ga je Prvostepena disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH razriješila pozicije i predsjednika i sudije Suda BiH.

Na tu odluku postoji mogućnost žalbe Drugostepenoj komisiji, a u međuvremenu Debevec se suočava i s optužnicom Tužilaštva BiH.

Prijava protiv Kajganića

U Tužilaštvu BiH je situacija, kada je riječ o rukovodiocima, drastično gora. Nakon što su njegovi prethodnici mandat napuštali prije vremena, i aktuelni glavni tužilac Milanko Kajganić se suočio sa problemima. 

Početkom ove godine, naime, objavljeno je da je deset udruženja podnijelo zahtjev VSTS-u za pokretanje disciplinskog postupka i smjenu Kajganića zbog povreda službene dužnosti. Kajganić je u martu komentarisao prijave protiv njega.

"Svako ko smatra da sam počinio bilo kakvu disciplinsku ili drugu odgovornost može javno ili anonimno poslati prijavu Uredu disciplinskog tužioca.

Ako oni zaključe da sam prekršio neke norme, ja više neću biti ovdje", rekao je Kajganić, protiv kojeg je u junu na adresu Tužilaštva BiH stigla anonimna krivična prijava.

Smjena Tadićeve

Kajganić je na čelu Tužilaštva BiH naslijedio Gordanu Tadić, koja je funkciju izgubila zbog smjene u jesen 2021. godine.

Disciplinskom tužbom ona je, između ostalog, prijavljena za svjesno zanemarivanje obaveze i naloga VSTS-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele.

Tadićeva je na čelu Tužilaštva BiH bila od septembra 2016. godine, prvo kao vršilac dužnosti, prije nego što je zvanično izabrana na funkciju 2019. godine.

Postupak protiv Salihovića

Naime, VSTS je na vanrednoj, telefonskoj sjednici 28. septembra 2016. godine donio odluku da će dužnost glavnog tužioca Tužilaštva BiH obavljati Gordana Tadić, za vrijeme spriječenosti tadašnjeg glavnog tužioca Gorana Salihovića da obavlja tu funkciju.

Salihović je, naime, od septembra 2016. godine suspendovan s pozicije glavnog tužioca, a potom je protiv njega vođen disciplinski postupak kojim je smijenjen s pozicije glavnog tužioca. U novembru 2018. godine Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu protiv njega. Preminuo je u junu 2024. godine, dok je proces protiv njega još bio u toku.

Smijenjen i Barašin

Smijenjen je i njegov prethodnik Milorad Barašin, koji je preminuo u julu 2018. godine u bolnici u Mostaru. Njemu su se spočitavali "neprimjereni kontakti" sa pripadnicima kriminalnog miljea.

Postupak je okončan tako što su on i predstavnici Prvostepene disciplinske komisije napravili sporazum o zajedničkoj saglasnosti o utvrđivanju disciplinske odgovornosti, te je kažnjen smjenom sa funkcije glavnog tužioca 2011. godine.

Odvojiti žito od kukolja

Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u "Transparency Internationalu BiH", podsjeća da je u svim istraživanjima, koja mjere povjerenje građana u institucije, pravosuđe uvijek u vrhu liste onih kojima se najmanje vjeruje.

"Ovakvi slučajevi još više uzdrmavaju ionako poljuljano povjerenje građana u pravosuđe. Izgleda da je već odavno vrijeme da se u pravosuđu u BiH konačno odvoji žito od kukolja.

Tu radi veliki broj nezavisnih profesionalaca, ali oni koji su na ključnim pozicijama su ili najčešće korumpirani, ili imaju ozbiljne profesionalne nedostatke.

Potrebno je utvrditi ko je dostojan pravosudnih funkcija, a ko nije, kako bi pravosuđe ozdravilo, jer je to jedini način da ozdravi i cjelokupno društvo", rekao je Ožegović u izjavi za "Nezavisne novine".

(Nezavisne)