Sat na Kremlju postavio Srbin

Čuveni pozlaćeni časovnik, koji simbolizuje Rusiju, Moskvu i Crveni trg delo je Lazara Hilandarca. Prvi "zvukozvon" je doneo i montirao 1404. monah rodom iz Prizrena, pristigao sa Svete Gore.

Svijet 06.01.2018 | 20:30
Sat na Kremlju postavio Srbin
Kad se 1. januara zavrte slike dočeka širom sveta, Moskva se na ekranima simbolizuje poklapanjem kazaljki sata na Crvenom trgu, na čuvenoj Spaskoj kuli, jednom od ulaza u Kremlj. Karakteristični zvuk "kuranta", sata na kuli, verovatno su zapamtili i oni koji pažljivo prate vojne parade na Crvenom trgu. Ali sigurno je malo onih koji znaju da je prvi sat u Kremlj doneo i postavio srpski kaluđer Lazar!

Prema letopisu, kaluđer koga su još zvali Lazar Hilandarac bio je rodom iz Prizrena. Pretpostavlja se da je Srbiju napustio posle Kosovskog boja 1389. U Rusiju je stigao sa Svete Gore, iz Afona. U Kremlju je sastavio i postavio prvi sat 1404. godine. Taj časovnik je imao vrlo komplikovani mehanizam, a u određeno vreme iz njega su "izlazile" lutke koje su udarale u zvono. Zabeleženo je da je koštao 150 rubalja, što je u to vreme bio veliki novac.

Taj časovnik, koji je sastavio i postavio Lazar, radio je čak 217 godina. Bio je to prvi gradski sat ne samo u Moskvi, već u celoj Rusiji!

Istorija najpoznatijeg časovnika je vezana i za važne događaje iz istorije najveće slovenske zemlje. Spaska kula, kroz koju vodi paradni prolaz u Kremlj sa Crvenog trga, napravljena je 1491. po projektu Pjetra Antonija Solara, a po nalogu Ivana Trećeg. Tada se u Rusiji vreme računalo na dnevno i noćno po staroruskom, vizantinskom sistemu. Svake dve nedelje se menjala dužina dnevnog i noćnog vremena. Sati su bili označeni staroslovenskim slovima.



Posle jednog požara sat je bio uništen, pa su pod rukovodstvom engleskog časovničara i mehaničara Kristofera Galoveja ruski majstori napravili novi sat 1625, a Kiril Samojlov je izlio 13 zvona. Prečnik novog sata je bio oko pet metara.

Novi časovnik kupljen 1705. u Holandiji zapamćen je i po tome što je na njemu bilo 12 sati. Dovezen je iz Amsterdama u Moskvu i postavljen ukazom Petra Prvog, pa je te godine Rusija prešla na jedinstven način računanja vremena. Tim poslom je rukovodio ruski časovničar Jekim Garnov, a muzika se čula tek 1709. Veliki požar 1737. mnogo je oštetio sat na Spaskoj kuli, pa je i muzika utihla.

Kad je prestonica iz Moskve preseljena u Sankt Peterburg, Petar Prvi je izgubio interes za "svirajući sat". Carica Jekaterina Druga je prilikom posete Moskvi naredila da se opet montira na Spaskoj kuli "svirajući časovnik" napravljen u Engleskoj. U letopisu je zapisano da su pozvali iz Nemačke majstora Faca, koji je zajedno sa Rusom Ivanom Poljanskim tri godine montirao satni mehanizam. I napokon, 1770. sa Spaske kule se čula austrijska melodija pesme "Oj moj mili Avgustin". Pesmu je odabrao nemački majstor i ona je svirala skoro godinu dana. Interesantno je i to da je jedino tada na Spaskoj kuli svirana strana melodija.

Sat je stao 1812. godine, ali ga je posle tri godine popravila grupa ruskih majstora. Tek 1851. firma danske braće Butenop, koja se proslavila postavljanjem časovnika na kulama predložila je da se mehanizam zameni novim, jer je stari bio sasvim dotrajao. Novi časovnik je imao pozlaćene kazaljke. Brojke su bile arapske, a ne rimske kao sada.

Vreme se moglo gledati sa sve četiri strane sveta. Muzika je odzvanjala iz čak 48 zvona, a sat je bio težak 25 tona. Naredbom imperatora Nikolaja u određeno vreme svirana je himna koju je komponovao Dmitrij Bortnjanski, kao i marš Preobraženskog puka. Te melodije sa "važnim ideološkim značajom" čule su se sve do 1917. Povodom 300. godišnjice doma Romanovih, 1913. bila je obavljena spoljna restauracija časovnika, koga je i dalje opsluživala kompanija "Braća Butenop".

Kremlj u crkvenim knjigama

Kasnije su boljševici promenili muziku. Pri napadu na Kremlj, 2. novembra 1917. pogodili su jednu od kazaljki i oštetili satni mehanizam. Zbog toga sat nije radio godinu dana, sve dok Lenjin nije kazao da bi ga trebalo popraviti. Muzički mehanizam je po želji Lenjina popravio Mihail Čeremnih, koji je inače bio muzičar. Tako je u avgustu 1918. sat na Spaskoj kuli zasvirao revolucionarne melodije.



U šest ujutro je svirana "Internacionala", a u 9.15 marš za sahrane u čast onih koji su bili pokopani uz zidine Kremlja na Crvenom trgu. Kasnije se u 12 sati opet svirala "Internacionala".Nove kazaljke stavljene su 1932. a sat je bio pozlaćen. Za to je bilo potrošeno 28 kilograma zlata. Promenjena je i muzika. Više nije bilo posmrtnog marša nego se na Staljinov zahtev svirala samo "Internacionala". Od 1938. do 1941. sa Spaske kule se nije čula nikakva muzika.

Specijalna komisija je posle pet godina ocenila da zbog hladnoće muzički mehanizam sata sve lošije svira "Internacionalu", pa je on prestao da radi. Staljin je lično tražio 1944. da satni mehanizam u određeno vreme emituje novu sovjetsku himnu, čiju je muziku napisao čuveni Aleksandar Aleksandrov, ali rezultat nije bio zadovoljavajući.

Velika restauracija satnog mehanizma bila je 1974. godine. Zamenjeni su dotrajali delovi sata. Partijsko rukovodstvo KPSS je 1991. tražilo da se ponovo sa Spaske kule u određeno vreme čuje sovjetska himna. Ali, stručnjaci su rekli da za to nedostaju tri zvona...Kad je u glavnu fotelju u Kremlju seo Boris Jeljcin on je hteo da glavni sat u zemlji svira "Patriotsku pesmu" ruskog kompozitora Mihaila Glinke. Tako je posle 58 godina ćutanja sat ponovo zasvirao. U 15.00 i 21.00 se čula "Patriotska pesma", a svakih devet sati svirala se melodija "Slava ti" iz opere "Život cara", čiju je melodiju napisao takođe Glinka.



Poslednja restauracija sata je bila 1999. Ponovo su pozlaćene kazaljke i brojke na satu, a ponovo je počela da se svira državna himna Rusije koju je u Staljinovo vreme komponovao Aleksandar Aleksandrov, a koja je ponovo u zvaničnoj upotrebi od 2000. godine.

TEŽAK 25 TONA

Ukupna težina satnog mehanizma i svih zvona je čak 25 tona. Sat radi mehanički i navija se dva puta u toku dana. Prelazak na zimsko i letnje vreme obavlja se ručno. Mehanizam je spojen sa muzičkim, koji ima deset zvona. Cilindar muzičkog mehanizma je prečnika dva metra, a izbušen je rupama određenih melodija. U šest sati ujutro, u podne, šest po podne i ponoć svira se himna Rusije, a u 3, 9, 15 i 21 sat Glinkina melodija "Slava ti".

ZVEZDA JOŠ STOJI

U avgustu 1935. odlučeno je da se umesto dvoglavih orlova na vrhu kula u Kremlju postave crvene petokrake. Prve zvezde su po projektu akademika Fjodora Fjodorovskog bile napravljene od legure i bakra. U sredini su bili pozlaćeni srp i čekić. Krajem 1937. te zvezde su zamenjene novim, napravljenim od rubina. Razmak među kracima zvezde je 3,75 metara. U unutrašnjosti crvene petokrake je jaka lampa, pa se noću vide daleko..

Posle raspada SSSR-a bilo je predloga da se umesto zvezda vrate dvoglavi orlovi. Inicijativu je podržala i pravoslavna crkva. Krajem 2014. remontovana je Spaska kula, pa su mnogi poverovali da će zvezda biti skinuta. Ali ona je i dalje ostala...

(Večernje novosti)

Komentari / 7

Ostavite komentar
Name

Cuj.ti Vecernjake,

07.01.2018 04:29

zvukozvon"heheeeee????

ODGOVORITE
Name

E ,OVAKO,

07.01.2018 04:33

Moji stari,su uvek govorili, CRKVENI ČASOVNIK.

ODGOVORITE
Name

Maroja

07.01.2018 07:14

Nije to ništa sa satom,prvih 100 km kineskog zida je isto Srbin sagradio.Sačuvaj me bože ovakvih lupetajte.

ODGOVORITE
Name

OPET JA

07.01.2018 13:24

Baš tako!

Name

sudija

07.01.2018 20:20

I to od srpskog kamena

Name

de

07.01.2018 07:23

A Putin je naravno srbin

ODGOVORITE
Name

Maroja

07.01.2018 14:41

A zvijezdu petokraku,TITO.

ODGOVORITE