Loša godina za sina premijerke

Firma „PILON“, koju je sin premijerke Željke Cvijanović Filip u aprilu prošle godine otvorio zajedno sa Milošem Krčmarom, završila je godinu u minusu od oko pet hiljada KM, saznaje portal CAPITAL.

Republika Srpska 08.07.2017 | 11:48 Iako su vlasnici urgenciju Privrednom sudu za ubrzanje registracije pravdali „već preuzetim poslovima“, izgleda da prva godina novoj građevinskoj firmi u Republici Srpskoj nije donijela velike ugovore.

Finansijski izvještaj ove firme, koji je u posjedu CAPITAL-a , pokazuje da je „PILON“ ostvario prihod od tek 44.214 KM, dok su rashodi bili 49.454 KM. Prihod potiče isključivo od prodaje učinka, dok se troškovi uglavnom odnose na materijalne i troškove plata.

Cvijanovićevo preduzeće kratkoročno je zaduženo za oko 9.500 KM, a na računu ima 5.292 KM.

Nisu ulagali u nekretnine, postrojenja ili opremu.

Na plate troje zaposlenih potrošeno je 20.668 KM, a na kraju godine prema zaposlenima su ostale neizmirene obaveze od 3.325 KM.

Inače, firma premijerkinog sina, koja se bavi svim vrstama radova u građevinarstvu, počela je da ugovara poslove i izvodi građevinske radove prije nego što je uopšte dobila Rješenje o registraciji. Cvijanović i Krčmar uložili su po 500 KM osnivačkog kapitala i u vlasništvu učestvuju sa po 50 odsto.

Direktor firme je Krčmar, ali sa ograničenim ovlašćenjima, tako da je Rješenjem precizirano da mu je za zaključivanje pravnih poslova i plaćanje iznosa čija vrijednost prelazi 5.000 KM potrebna pismena saglasnost osnivača odnosno članova. Takođe, saglasnost osnivača/članova potrebna mu je i za investicije čija vrijednost prelazi 5.000 KM.

Gradnja, proizvodnja furnira, ali i PR

U Rješenju o registraciji od 22. aprila prošle godine navedeno je da se u sudski registar upisuje „osnivanje „PILON“ d.o.o. Banjaluka, sa pravom obavljanja spoljnotrgovinskog poslovanja”. Osnovna djelatnost je izgradnja stambenih i nestambenih zgrada.



Međutim, dokumentacija „PILON“-a pokazuje da je firma registrovana i za oko stotinu drugih djelatnosti, između ostalog, za pomoćne uslužne djelatnosti u šumarstvu, proizvodnju furnira i ostalih ploča od drveta, sastavljenog parketa i metalnih konstrukcija, popravak mašina, izgradnju autoputeva, željezničkih pruga, mostova, tunela, za trgovinu na veliko.

Ova firma registrovana je i za internet portale, odnose s javnošću, kupovinu i prodaju sopstvenih nekretnina, savjetovanje koje se odnosi na poslovanje i ostalo upravljanje, arhitektonske djelatnosti i mnoge druge.



Da se Filipu Cvijanoviću žurilo zbog unaprijed dogovorenih poslova, koje je u to vrijeme već počeo da obavlja, pokazala je i prošlogodišnja urgencija za donošenje rješenja o osnivanju koju je Krčmar uputio banjalučkom Okružnom privrednom sudu. Dopisom praktično priznaje da je firma počela sa radom iako još nije registrovana, što je nezakonito.

„Dana 12. 04. 2016. godine podnio sam prijavu za registraciju firme pod nazivom „PILON“ u Banjaluci. Ovim putem urgiram i molim Okružni privredni sud Banjaluka da što prije donese rješenje o osnivanju. Navedeno rješenje mi je potrebno jer smo kao firma dogovorili i otpočeli sa izvođenjem građevinskih radova“, naveo je Krčmar u dopisu koji je CAPITAL objavio prošle godine.

Slabije ocjene – bolji posao
Filip Cvijanović u žižu je dospio prije tri godine, kada je kao pripravnik zaposlen u „Elektroprenosu BiH“, iako je imao najmanji prosjek ocjena u odnosu na ostalih 12 kandidata koji su se prijavili na to radno mjesto. Ovo je otkrila nevladina organizacija Transparency International Bosne i Hercegovine, na osnovu informacija o provedenom konkursu i kandidatima koji su zaposleni u ovom preduzeću.

Iz dokumentacije je vidljivo da je Cvijanović izabran kao prvi na listi kandidata, sa najvećim brojem bodova, iako je imao manji prosjek ocjena od ostalih kandidata, kao i manji protok vremena provedenog u evidenciji nezaposlenih. Za njego izbor presudio je intervju sa kandidatima, odnosno subjektivna procjena komisije o kvalifikacijama i sposobnostima kandidata.

Iz dokumentacije je jasno da su svi kandidati dobili jednak broj bodova za vrijeme provedeno na birou za zapošljavanje, bez obzira na broj mjeseci provedenih u čekanju na prvo zaposlenje. Pretvaranje prosjeka ocjena u bodove u ovom slučaju je takođe sporno, jer je posljednji kandidat sa prosjekom 3,42 (slučaj ocjenjivanja od 1 do 5) imao manji broj bodova, iako je ovaj prosjek kada bi se uradila ekvivalencija, bio veći od prosjeka prvorangiranog, te onda postaje jasno da je Cvijanović zapravo imao najlošiji prosjek.

(Capital)