Poguban uticaj Rusije na Balkan

Čelnici Evropske unije ponovili su na samitu u Briselu da su vrata EU zemljama Zapadnog Balkana otvorena.

Svijet 10.03.2017 | 22:45 Oni su naveli i da će pomoći regionu da prebrodi opasne zategnutosti bremenite sukobima u strahu da moguća nestabilnost ugrozi i samu Evropu i omogući još veći upliv "moćnih stranih sila", najviše Rusije.

To je sažeti zaključak analitičara u medijima EU, a britanska premijerka Tereza Mej je saopštila da Velika Britanija želi da 2018. u Londonu organizuje novi susret na vrhu sa Zapadnim Balkanom imajući u vidu "mogući porast nestabilnosti i opasnost po kolektivnu bezbjednost".

Mej je posebno naglasila da je tu poguban ruski uticaj na region, tako da je u suštini, kako su prenijeli neki upućeni britanski izvori, glavna briga da se spreči širenje upliva Rusije u regionu.

Britanska premijerka je ranije naglasila i da bi se "morala preispitati politika proširivanja", što bi značilo da nove zemlje i ne moraju biti primljene u puno članstvo, što se poklapa i s činjenicom da je Velika Britanija upravo u postupku izlaska iz članstva u EU.

Evropski diplomatski zvaničnici kažu da se može očekivati tješnja ekonomska saradnja EU i država regiona i da takvu saradnju moraju osjetno pojačati međusobno i same zemlje Zapadnog Balkana, ali da o "nekim novim parama ili prečicama za članstvo nema govora".

Neće, dakle, biti usvojena neka nova politika i koraci za Zapadni Balkan, ali će, rečeno je, evropski lideri i zvaničnici češće putovati u taj region da bi podstakli evropske reforme.

Jedan visoki zvaničnik EU je istakao da je "to važno za zemlje na Balkanu… da bi se vidjelo da nisu napuštene, već da je njihov jedini put uključivanje u EU".

Većina u EU ipak smatra da je Zapadni Balkan unekoliko bio gurnut u stranu zbog unutrašnjih i spoljnih kriza koje su skolile Uniju, pa je, izuzev Srbije i Crne Gore koje pregovaraju o članstvu, došlo i do nazadovanja u političkim i ekonomskim reformama i uvreženju demokratije u ostalim zemljama područja.

"Tako je i proces proširivanja došao na 'tanku granu', a ubjjedljivost Evropske unije kao partnera je osjetno izgubila na snazi", rekli su zvaničnici u Savetu ministara EU.

To je podstaklo na hitne korake da se situacije preokrene i šefovi država ili vlada EU su razmotrili kako bi opipljivo zaustavili širenje sporova i prijetnje sukoba unutar i između nekih zemalja na Zapadnom Balkanu, ali o nekim konkretnim novim polugama podrške još nije bilo riječi.

To je u pauzi zasedanja potvrdio pored ostalih slovenački premijer Miro Cerar koji je rekao da je Slovenija, s iskustvom i većim bliskim razumijevanjem zbivanja u regionu, u više navrata tražila od institucija EU i posebno visoke predstavnice Federike Mogerini da se krene u osmišljeno djelovanje i spreči širenje zategnutosti na Zapadnom Balkanu.

On je, međutim, dodao da je još rano razmišljati i o nekim opipljivim potezima EU, iako je situacija zabrinjavajuća pa i opasna.

Izvori u Briselu su primijetili da je osetno dovedeno u pitanje uvjerenje građana i političara na Zapadnom Balkanu da EU zaista želi da pomogne njihov put u članstvo i da radi na tome, što je "izazvalo rast nacionalizma, etničkih napetosti i poslije 20 godina relativnog mira balkanski zli duhovi se ponovo vraćaju".

Izvor: Agencije