Ko traga za 'nestalim' srpskim zlatom?
Srpski istražni organi, koji bi bili nadležni u slučaju krađe zlatnih rezervi Srbije, potpuno su iznenađeni izjavom guvernerke Jorgovanke Tabaković da nedostaje 44 tona zlata.
Srbija 24.08.2016 | 08:18Izjava guvernerke Jorgovanke Tabaković da iz Bazela nedostaje 46 tona zlata i da će se time još dugo baviti nadležni organi uznemirila je javnost. Nije jasno zašto je Tabakovićeva iznela netačne podatke, jer se radi zapravo o 16,8 tona zlata koje je posle sukcesije pripalo Srbiji i Crnoj Gori.
Takođe, sudeći po zvaničnom odgovoru koje je "Blicu" stiglo izNarodne banke Srbije, zlato nije nestalo, nego je prodato između 2001. i 2002. godine.
Neodgovorno ponašanje guvernerke
Ipak, to ne menja mnogo stvar, jer javnost do danas nije upoznata zašto je u tako kratkom vremenskom roku ono prodato i gde je otišao taj novac.
Bivši guverner NBS Dejan Šoškić navodi da je ovu temu proparatio u novinama.
On za "Blic" kaže da nije dobro da od rukovodstva jedne značajne državne institucije dobijamo neprecizne informacije koje se mogu različito i proizvoljno tumačiti i da naknadno od iste te institucije dobijamo dodatna objašnjenja i preciziranja koja se u dobroj meri kose sa inicijalnom izjavom zvaničnika.
"To nije dobro za reputaciju i kredibilitet kako državne institucije, tako i države u celini. Istovremeno, ako rukovodstvo neke državne institucije sumnja da je imovinom te institucije u nekom prošlom periodu upravljano na neodgovarajući način, prirodno je pokrenuti odgovarajuće interne istražne radnje i tek po ustanovljenim činjenicama pokrenuti druge potrebne postupke i obavestiti javnost o tome" smatra Šoškić.
Zlato bilo tri puta jeftinije nego danas
Bivši guverner se osvrće i na tvrdnje iz NBS da su tone zlatnih poluga prodate u periodu od 2001. i 2002. godine i kaže da nije dobro što je Srbija tako postupila.
"Prodato je zlato u trenutku kada je njegova cena bila (sada to znamo) na višedecenijskom istorijskom minimumu. U godinama nakon 2002. usledio je rast cena zlata do nivoa iz 2011. i 2012. Tada je bila tri puta viša od cene zlata 2001 i 2002. godine. Taj rast mogao se donekle pretpostaviti i 2001. i 2002. godine da je urađena odgovarajuća analiza dugoročnih fjučers ugovora na zlato", objašnjava Šoškić.
U odgovoru NBS "Blicu" je rečeno i da je iz zemlje u drugoj polovini 2001. godine izvezeno još pet tona zlatnih poluga zbog njegove dorade, ali je i ono prodato.
Šoškić kaže da zlato centralnih banaka tradicionalno ne stoji u u zemlji koja je njegov vlasnik, već u zemlji u kojoj se tim zlatom mogu vršiti međunarodna plaćanja.
Otkup zlata iz Bora
"Tradicionalno to je London, kasnije i Njujork i Bazel. Da bi zlato imalo sposobnost međunarodnih plaćanja mora biti prekontrolisano u njegovom kvalitetu i standardizovano (takozvana afinaža) i tek onda može biti preneseno u inostranstvo radi njegovog stavljanja u funkciju platežnog sredstva zemlje vlasnice" pojašnjava bivši guverner.
On dodaje da NBS tradicionalno vrši otkup zlata iz Bora, koje nakon toga može pasivno ostati u zemlji ili mora proći standardizaciju u inostranstvu.
"Nakon toga može ostati u inostranstvu. Takvo zlato u inostranstvu je zlato naše države i deo je deviznih rezervi zemlje" kaže Šoškić.
Izvor: Blic
Komentari / 3
Ostavite komentarLopovluk
24.08.2016 06:59Nišza čudno, srpska posla.
ODGOVORITEZlatar
24.08.2016 12:42Pitajte Dodika. On se oko zlata dobro razumijeva
ODGOVORITEhe he he
25.08.2016 10:27Iznenadjeni!
ODGOVORITE