MMF traži likvidaciju Banke Srpske

Misija MMF-a bi u Sarajevo trebala doći krajem maja, kada bi i trebao biti zaključen aranžman te dovršeni detalji pisma namjere koji država upućuje ovoj finansijskoj instituciji.

BiH bi krajem maja mogla zaključiti novi aranžman s MMF-om u iznosu od milijardu i 50 miliona maraka, ali uslov za dobijanje novca je da se prethodno riješe nagomilani problemi u bankarskom sektoru Republike Srpske.

Denisu Zvizdiću, predsjedavajućem Savjeta ministara BiH, i Željki Cvijanović, premijerki Republike Srpske jasno je to rečeno na sastancima sa predstavnicima ove međunarodne finansijske institucije u Washingtonu.

"Precizirali smo svoje zahtjeve, a i oni su svoje uslove koje BiH u potpunosti mora realizovati da bi dobili očekivani aranžman. Tražili smo produženi trogodišnji aranžman u iznosu maksimalne kvote koju BiH može dobiti. Dakle, milijardu i 50 miliona KM. Oni su tražili da se zadovolje prethodni uslovi, od kojih je najvažniji pitanje bankarskog sistema, tačnije pitanje Banke Srpske", kazao je Zvizdić.

U tom pogledu postoje dvije varijante. MMF zagovara da se ide u likvidaciju Banke, dok predstavnici Republike Srpske zagovaraju takozvano „hibridno rješenje”. U narednih nekoliko sedmica će se morati definisati način rješavanja ovog problema koji će biti prihvatljiv MMF-u. Misija MMF-a bi u Sarajevo trebala doći krajem maja, kada bi i trebao biti zaključen aranžman te dovršeni detalji pisma namjere koji država upućuje ovoj finansijskoj instituciji. Zvizdić je uvjeren da će aranžman biti zaključen.

"Tehnička i stručna pomoć koju nam MMF daje u ovom trenutku je dragocjena, tako da sam uvjeren da će se pronaći model koji će biti obostrano prihvatljiv ali koji će, i to je ono što je za nas najvažnije, onemogućiti dalje negativno djelovanje tog slučaja na kompletan bankarski sistem BiH. Ono što smo mi tražili je da postoji model permanentne revizije kvalitete aktive svih banaka u BiH kako bi izbjegli situacije u koje smo ušli likvidacijom Bobar banke, problemom koji ima Banka Srpske ili Pavlović banka. U svakom slučaju mora postojati neka vrsta regulatora koji će redovno provjeravati kvalitet aktive banaka, jer je likvidacija Bobar banke značajno uzdrmala kvalitet funkcionisanja Agencije za osiguranje depozita. Ne možemo dozvoliti da se takvo što ponovo desi i da bankarski sistem koji je krvotok svake zemlje dođe u propast", objašnjava Zvizdić.

MMF će učestvovati u rješavanju problema u bankarskom sektoru, ali u tehničko-stručnom i konsultantskom smislu, a nikako novčano. Sredstva MMF-a ni po koju cijenu se neće koristiti za finansijsko saniranje Banke Srpske ili uopšteno bankarskog sistema. BiH ima i petogodišnji sporazum sa Svjetskom bankom prema kojem dobijamo kredit od 750 miliona dolara.

"Struktura tih sredstava je vrlo kvalitetna i uz određene korekcije vrlo prihvatljiva za BiH. Tražio sam da se veći dio tog novca ipak realizuje u naredne tri godine aranžmana, u 2016, 2017, i 2018, te da se unutar toga nađu sredstva za modernizaciju puteva u cijeloj BiH, za mala i srednja preduzeća i za zapošljavanje, sa fokusom na mlade ljude. Takođe, dio od tog iznosa je zatražen i za ozbiljnu reformu oblasti zdravstva, penzijsko-invalidskog osiguranja i za namjene koje će entitetima pomoći da uđu u efikasno re-struktuiranje javnih preduzeća kako bi ih učinili efikasnijim i jeftinijim", kazao je Zvizdić.

Paralelno su vođeni razgovori i sa Svjetskom bankom i MMF-om, kaže premijerka Republike Srpske Željka Cvijanović. Za novi aranžman sa Svjetskom bankom biće potrebna budžetska podrška, a biće poželjno da prethodno postoji aranžman sa MMF-om, poručuje Cvijanovićeva.

"Ono što je posebno važno jeste da oni očekuju kao ispunjenje naše prethodne mjere, donošenje novog Pravilnika o lijekovima na nivou BiH. To je u nadležnosti Savjeta ministara, tako da očekujemo u narednom periodu da će oni vrlo ozbiljno pristupiti ovom zadatku", naglasila je Cvijanović.

Izvor: SB/Agencije