Četvrt vijeka od prvih velikih demonstracija

Na današnji dan 1991. godine, na Trgu Republike, održane su prve velike demonstarcije protiv režima Slobodana Miloševića u organizaciji SPO-a. Bio je to početak uličnih protesta opozicije u Srbiji na koje je vlast odgovorila silom. Protest je organizovan pod sloganom "Miting protiv petokrake".

Srbija 09.03.2016 | 09:09
Četvrt vijeka od prvih velikih demonstracija

Na zabranjeni miting na Trg Republike stiglo je oko 100.000 ljudi, iako je policija blokirala prilaze Beogradu. Bila je to pobuna protiv režima i uređivačke politike državne televizije koja je tada prvi put nazvana "TV Bastilja".

Već oko podneva policija je krenula u razbijanje demonstracija.

Lideri opozicije sklonili su se u Narodno pozorište, a vrata im je otvorila tadašnja upravnica pozorišta Vida Ognjenović. Dok su se sa terase Narodnog pozorišta lideri opozicije obraćali demostrantima, policija je stezala obruč i pokušavala da rastera građane ogromnim količinama suzavca, vodenim topovima, gumenim mecima, konjicom.

Demonstranti su pružali žestok otpor pa su ubrzo počeli višečasovni sukobi sa policijom.

Na prebijanje demonstranta, lider SPO-a Vuk Drašković odgovorio je pozivom na "juriš" sa balkona pozorišta.

U sukobima policije i demonstranata povređeno je više od 200 ljudi, a u Masarikovoj ulici, dok je bežao od demonstranata, život je izgubio policajac Nedeljko Kosović. Nešto kasnije, policija je upotrebila vatreno oružje i tom prilikom je stradao sedamnaestogodišnji Branivoj Milinović.

U jeku okršaja, vlast je na ulice izvela i tenkove. Lider SPO-a Vuk Drašković je uhapšen, a zabranjen je rad televiziji Studio B i radiju B 92.

Slobodan Milošević demonstarnte je nazvao "snagama haosa i bezumlja".

Odgovor na silu, stigao je sledećeg dana iz Studentskog grada, kada su ka Terazijskoj česmi krenuli studenti.

Posle nekoliko dana protesta, usvojeni su zahtevi studenata, iz zatvora je pušten Vuk Drašković, a tadašnji ministar policije Radmilo Bogdanović podneo je ostavku.

Takođe je smenjeno rukovodstvo RTV Beograd, a televizija Studio B i Radio B92 su nastavili sa radom.

Heroina Devetog marta

Dragana Milojević-Srdić, na demonstracijama 9. marta 1991, prkosno je stala pred policijski vodeni top i time postala simbol narodnog bunta i opozicionog otpora.

Njena fotografija, sa tri podignuta prsta, obišla je svet zahvaljujući fotoreporteru Predragu Mitiću.

Dragana Milojević-Srdić preminula je u Beogradu, 8. septembra 2010. godine, u 60. godini života.

 

Izvor: RTS

Komentari / 4

Ostavite komentar
Name

Aa

09.03.2016 09:13

Da su bili pametni kao sto nisu i da nisu imali prodane duše opozicionara kao sto jesu imali bi najnapredniju državu u Evropi. Tek sad pomalo shvaćaju ko im je bio Slobo Milošević

ODGOVORITE
Name

макс

09.03.2016 09:37

Баш смо се усрећили!

ODGOVORITE
Name

Revolucionar

09.03.2016 10:50

Nažalost, opstala je petokraka, ali ne u onom smislu zbog kojeg je i bila stvorena (jer nikad komunizam nije potpuno ni zaživio u svijetu), već kao hibridna tvorevina kapitalizma. Kako? Pa lijepo, vlasti u tim zemljama su narod izrucile kapitalizmu a za sebe i svoje porodice ostavile socijalizam jer su sve svoje ubacili u državne firme i na "jasle" države. E, tako je ostao instant komunizam, ili lažni komunizam. Osvrt na ta dešavanja u BG, na kojima sam i ja bio nije ništa drugo no da nismo uspjeli da rastjeramo te koji bi da sjede na dvije stolice, nego smo ih ostavili da nam skroje ovu divnu sudbinu. Da su otišli 9.marta, stvari bi bile drugacije.

ODGOVORITE
Name

Md

09.03.2016 11:34

Kamo sreće da je Slobodan ubio Vuka Brankovica sada bi Srbija bila država a ne njemački cirkus

ODGOVORITE