Spoljni dug BiH iznosi 8,4 milijarde KM

Premijeri FBiH i Republike Srpske Fadil Novalić i Željka Cvijanović počeli su u Vašingtonu razgovore o novom aranžmanu s MMF-om u iznosu većem od milijardu maraka. Bosna i Hercegovina se godišnje u prosjeku zadužuje za 750 miliona maraka. Koliko smo zapravo dužni?

Bosna i Hercegovina 05.02.2016 | 07:05

Javna zaduženost BiH na kraju prošle godine iznosila je oko 11,8 milijardi KM od čega je ukupan spoljni dug u koji ulaze i kreditni aranžmani sa MMF-om, Svjetskom bankom, Evropskom investicionom bankom, dostigao rekordnu cifru od 8,4 milijarde maraka.

U proteklih sedam godina porastao je za čak 3,5 milijardi i veći je od ukupne sume svih budžeta koja je za 2015. iznosila 5,8 milijardi KM. BiH se kod MMF-a namjerava zadužiti za dodatnih milijardu i 100 miliona maraka kredita, ovaj put u nešto povoljnijem aranžmanu. Međutim, ekonomisti upozoravaju.

"Od 600 do 750 miliona KM godišnje država se mora zadužiti da bi mogla isfinansirati ovaj birokratski aparat. Bilo je ohrabrujuće slušati novu koaliciju na početku, nove reforme nisu novo zaduženje građana, kako god oni to nazivaju - to je kredit koji trebamo vratiti, godinu prije ili poslije to je nebitno. I 2008. godine sam pitao od čega ćemo mi to vraćati, pitam i danas", kaže Fuad Kasumović, ekonomista i bivši zamjenik ministra finansija i trezora BiH.

BiH se zadužuje za javnu potrošnju

Unutrašnji dug BiH koji uz ostalo uključuje obveznice, trezorske zapise, kredite komercijalnih banaka na kraju septembra prošle godine iznosio je oko 3,3 milijarde maraka, što je povećanje za 11,2 odsto. Ukupna zaduženost Republike Srpske za oko milijardu i 400 miliona je veća u odnosu na FBiH. Slično je i kod gradova i opština gdje je Republika Srpska zaduženija, ali ne treba zaboraviti i kantone.

Uzimanje kredita kod komercijalnih banaka povećano za čak 11,2 posto

Ukupan javni dug BiH nalazi se na se na nivou 45 odsto BDP-a, što je ispod prosjeka nekih evropskih zemalja kao što je javni dug Grčke koji u odnosu na bruto društveni dohodak iznosi preko 168 odsto ili recimo susjedne Hrvatske gdje je neto viši od 87 odsto BDP-a. Inače, najmanju zaduženost u EU ima Estonija.

Zaduženje nije problem, ali sredstva moraju otići na reforme i na infrastrukturalne projekte, održivost koja se BiH neće tako lako desiti.

"Samoodrživost znači da pokrenemo proizvodnju da javna preduzeća doprinose, to je vrlo opsežan program. Bojim se da bez eksperata, bez programa koje je EU nama nudila kroz IPA fondove, a koji smo mi izgubili jer se nismo mogli politički dogovoriti da su reforme nemoguće. Ko će napraviti reviziju zaposlenih u upravi, učinka, pa nekome smanjiti platu. Ko to može napraviti, ministarstvo? Ne vjerujem", kaže ekonomista Zoran Pavlović.

Ukupan dug Republike Srpske u 2015. godini prešao je 60 odsto bruto društvenog proizvoda, u FBiH je taj dug oko 38 odsto. 

Izvor: N1