AMBICIOZNI MINISTAR POLJOPRIVREDE: Mladić za reforme?

Stevo Mirjanić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, za "Agrar" govori o upošljavanju neiskorišćenih potencijala domaće poljoprivredne proizvodnje i najavljuje nove tokove u modernizaciji proizvodnje.

Republika Srpska 30.03.2013 | 07:42 Stevo Mirjanić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, za "Agrar" govori o upošljavanju neiskorišćenih potencijala domaće poljoprivredne proizvodnje i najavljuje nove tokove u modernizaciji proizvodnje.Mirjanić ističe da će jedan od prioriteta rada Ministarstva, sa njim na čelu, biti isplata zaostalih subvencija poljoprivrednicima, uspostavljanje mjera zaštite domaće proizvodnje u okvirima SSP i CEFTA i insistiranje na dobijanju "plavog" dizela. AGRAR: Koje će biti osnovne smjernice rada Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS sada kada ste Vi na njegovom čelu? MIRJANIĆ: Sektor poljoprivrede i prehrambene industrije RS je svakako jedan od najrespektabilnijih resursa RS, pa Vlada RS, Ministarstvo poljoprivrede i svi drugi akteri agrarnog i ruralnog miljea moraju preduzimati brojne mjere kako bi se korišćenjem ovog resursa jačala ekonomija RS. Prvorazredna pitanja kojima će Vlada, Ministarstvo i sve druge institucije biti potpuno angažovane su posvećena jačanju konkurentnosti pravnih i fizičkih lica iz oblasti primarne poljoprivredne proizvodnje i prerade poljoprivrednih sirovina, očuvanju i racionalnom korišćenju i zaštiti prirodnih resursa, jačanju institucionalnih kapaciteta u poljoprivredi, a prije svega kapaciteta resornog ministarstva sa naglaskom da postane javni servis proizvođača i da više ovlada funkcijom razvoja djelatnosti. S tim u vezi je neophodna konsekventna realizacija ciljeva već postojećih razvojnih strategija, prilagođena vremenu i uslovima privređivanja u RS i u okruženju. AGRAR: Da li među mjerama koje planirate preduzeti postoje one koje nose oznaku prioriteta? MIRJANIĆ: Naš prioritet je obezbjeđivanje sredstva za isplatu zaostalih subvencija od 28 miliona iz 2012. godine do kraja marta. Nastojaćemo da napravimo redovan isplatni plan subvencije iz 2013. godine. Biće pokrenuta inicijativa za uvođenje diferencirane stope PDV-a i uvođenje rigorozne kontrole na granici, zatim, tražićemo da budu razrađene i uspostavljene mjere zaštite domaće proizvodnje, dozvoljene mjere zaštite u okvirima SSP i CEFTA. Nećemo odustati od rješavanja "plavog" dizela, iako nema saglasnosti zajedničkih organa BiH po ovom pitanju, pojačaćemo unutrašnju kontrolu prometa živih životinja, razraditi elemente zemljišne politike u dijelu korišćenja i uvođenja sankcija za nekorišćenje zemljišta, pristupiti kreiranju modela propisa kojim bi bilo riješeno pitanje nasljedstva, sa definisanjem porodičnog gazdinstva raditi na definisanju zakona o podsticajima, utvrditi prelevmane za robu koja u zemljama porijekla ima izvozni podsticaj, uvesti sezonske kvote za uvoz voća i povrća, stalna promocija domaće poljoprivredne proizvodnje, ali uz odgovarajuću kontrolu kvaliteta domaćih proizvoda u smislu zdravstvene ispravnosti za potrošače. Bićemo kooperativni u saradnji sa zajedničkim institucijama, ali tražimo od njih da maksimalno odgovorno izvršavaju svoje obaveze, pogotovo u dijelu obaveza koje se odnose na spoljnotrgovinsko poslovanje i ulazak Hrvatske u EU. AGRAR: Pred kakvim reformskim postupcima je poljoprivredni sektor RS? MIRJANIĆ: U reformskom postupku prevazilaženje ekstenzivnog pristupa poljoprivredi je svakako jedan od prioriteta. Poljoprivreda se nalazi pred velikim promjenama u vezi sa procesom evropskih integracija, izmjenama povezanim s organizacijom poljoprivrednih tržišta, reformom politike poljoprivrede i ruralnog razvoja, izmjenama okolnosti vezanim za izvore finansiranja ulaganja u poljoprivredu i ruralni razvoj, promjenama vezanim za pristup upravljanju ruralnim razvojem, promjenama okolnosti povezanim s klimatskim promjenama, okolnosti povezane s promjenama u navikama potrošača. Sve ove promjene zahtijevaju nova znanja i vještine za sve subjekte u poljoprivrednom sektoru, a da bi se poljoprivredni sektor mogao suočiti sa ovakvim izazovima mora proći proces restrukturisanja, modernizacije, usvajanja novih tehnologija, primjene zahtjevnih standarda. U tom procesu poljoprivredni sektor mora imati na raspolaganju sistem koji će obezbijediti protok znanja i informacija, metoda i tehnika koje mogu pomoći subjektima u sektoru, a ponajprije individualnim poljoprivrednim proizvođačima u prevazilaženju novih izazova. AGRAR: Indikacije trenutnog stanja domaće poljoprivrede imaju dosta negativan predznak. Kako to komentarišete? Koliko ljudi je trenutno zaposleno u ovom sektoru i gdje vidite najviše elementata za poboljšanje stanja? MIRJANIĆ: Oblast poljoprivrede trenutno karakteriše slaba organizovanost sektora u cjelini, niska konkurentnost proizvođača, nizak nivo primjene nauke u praksi, mali obuhvat proizvođača, neadekvatno upravljanje agrarnim i ruralnim razvojem, nedostatak finansijskih sredstva za investicioni razvoj, nizak tehničko-tehnološki nivo resursa angažovanih u proizvodnji, nepovoljan položaj poljoprivrede u primarnoj i sekundarnoj raspodjeli. Između ostalog, nerazvijena su udruženja proizvođača, zadrugarstvo, ekstenzivna proizvodna struktura, prehrambena industrija, nizak je stepen finalizacije i obim ukupne proizvodnje i stvorene vrijednosti. Posjed porodičnih gazdinstava je među najmanjima u Evropi, nisko korištenje proizvodnih faktora, prije svega vode, slaba međusobna saradnja brojnih institucija u RS koje djeluju u okviru sektora poljoprivrede. Činjenica da trećina radno sposobnog stanovništva proizvodi jednu desetinu bruto društvenog proizvoda RS upućuje na nizak nivo njihove produktivnosti i na agrarnu prenaseljenost. Ukoliko se i dalje želi, a očito je da se i mora, zadržati visok procenat radne snage angažovan u poljoprivredi, onda se moraju stvoriti pretpostavke da taj broj radnika proizvede znatno veću količinu poljoprivrednih proizvoda veće vrijednosti te da se podstiče samozapošljavanje. AGRAR: Da li planirate započeti ulazak u program razvoja komercijalnih gazdinstava? MIRJANIĆ: Započećemo razradu načina podrške porodičnim komercijalnim gazdinstvima, kao proizvodnoj jedinici. Na bazi potencijalnih programa treba da budu kreirani modaliteti proizvodnih jedinica, razrađeni pravni i socijalni status, kao i stimulisano školovanje mladih farmera, finansiranje tekućeg i dugoročnog razvoja, svojinski odnosi te načini edukacije i implementiranja u praksi. Takva proizvodna jedinica bila bi podržana mjerama podsticaja, a stvarali bi se uslovi da male proizvodne jedinice postaju veće, a veće postaju velike, narastaju i kao takve postaju istinski tržišni subjekti. Ovo je proces koji mora biti započet, jer on je budućnost agrarnog i ruralnog razvoja RS. Proces treba da ide u pravcu ukrupnjavanja posjeda. Istovremeno treba pokrenuti inicijativu za definisanje statusa staračkih domaćinstava, bilo da imaju imovinu, a nemaju dohotka ili nemaju imovinu ni dohodak. I to su naši građani. Dakle, riječ je o stvaranju uslova da se na porodičnim gazdinstvima obezbjeđuje samozapošljavanje koje treba dobiti širu društvenu verifikaciju. Međutim, ovo je proces koji ne može da bude uveden preko noći, ali može da bude dobro postavljen i uporno i sistematično razvijan. AGRAR: Poznato je da RS posjeduje ogroman potencijal za proizvodnju hrane, ipak spoljnotrgovinski bilans u tom sektoru je poražavajući, na koji način u većoj mjeri zaštititi domaće tržište? MIRJANIĆ: Podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni potvrđuju da RS troši značajna sredstva na uvoz hrane koja može biti proizvedena u RS. Pokrivenost uvoza izvozom u posljednjih pet godina iznosila je 22 odsto. Izvoz hrane se povećao za 3,7 puta, a uvoz za 30 odsto. Nije dobro što je, uprkos takvim trendovima, spoljnotrgovinski deficit RS kod hrane u 2012. godini bio 525 miliona KM, a pokrivenost uvoza izvozom samo 27,5 odsto! Na bazi izvedenih podataka o bilansima proizvodnje i potrošnje mogu biti izvedene određene indikacije i to da vlastitom proizvodnjom podmirujemo tražnju: u pšenici sa oko 25 odsto, kukuruzu oko 65 odsto, goveđem mesu oko 41 odsto, svinjskom mesu oko 45 odsto, živinskom mesu oko 48 odsto i mlijeku 110 odsto. Ovi podaci govore da prvi prioritet treba da bude supstitucija uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a zatim izvoz. Pored toga, RS raspolaže respektabilnim brojem institucija, subjekata i kadrova u agrarnom sektoru. Dakle, danas u RS egzistira preko 30 institucija (od ministarstva, agencija, fakulteta, udruženja, oko 630 mikro, malih i srednjih preduzeća, 345 zadruga, od kojih je 104 aktivno, preko 200.000 poljoprivrednih gazdinstava, od čega su 64.000 registrovana, oko 780 diplomiranih inženjera, oko 56 magistara i 52 doktora, oko 370 veterinara. Svi ovi resursi, učestvujući na različite načine, stvaraju deset odsto, obezbjeđuju samodovoljnost ispod 50 odsto i pokrivenost uvoza oko 22 odsto. Nije li ovo veliki izazov? AGRAR: Recite nam kakvo stanje, u brojkama, zatičete u sektoru poljoprivredne proizvodnje u RS? MIRJANIĆ: Poljoprivredna struktura je nepovljna, površine su male, prinos nizak - nema akumulacije! U proizvodnoj strukturi dominiraju: žitarice sa 69,7 odsto, krmno bilje sa 19,6 odsto, povrće 9,5 odsto, industrijsko bilje između jedan i dva odsto. Kada je riječ o animalnoj proizvodnji u posljednjih pet godina prisutni su pozitivni trendovi, ali još na niskom nivou. Jedan od nepogrešivih indikatora intenzivnosti poljoprivrede je učešće u formiranju BDP-a biljne prema animalnoj proizvodnji. Prosječno učešće animalne proizvodnje u RS u periodu od pet godina u formiranju BDP-a poljoprivrede iznosi 54 odsto, prema biljnoj proizvodnji 46 odsto, što nas nezadovoljava. Univerzalni pokazatelj koji u sebi sublimira sve uslove i rezultate razvoja neke zemlje je njen bruto domaći proizvod. U RS BDP zadnjih godina stagnira, a BDV poljoprivrede već tri godine zaredom bilježi negativne realne stope rasta. Zasijane površine su za pet godina smanjene za 46.000 hektara (2007. godine obrađivana je 421.000 hektara, a 2011. godine 375.000 hektara). Procenat neobrađenih površina je dostigao 41 odsto, a situacija na nivou BiH je još nepovoljnija, jer se ne obrađuje oko polovina obradivih površina. Korišćenjem zemljišta sa 90 odsto, što je postavljeni cilj u strategiji, uz istu strukturu kakva je na postojećim površinama, bio bi povećan BDP poljoprivrede za oko 230 miliona KM - što iznosi gotovo tri godišnja agrarna budžeta. RS je u proteklom periodu izdvajala značajna sredstva za subvencionisanje poljoprivrede (427 miliona KM od 2008. do 2012. godine ili 5,68 odsto domaćih prihoda budžeta). Taj iznos je varirao od godine do godine, a činio je oko deset odsto ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u RS. Sredstva su usmjeravana u tekuće subvencije - 68,5 odsto, podrška dugoročnim ulaganjima - 18,4 odsto, podrška ruralnom razvoju 13,0 odsto, iz čega se da zaključiti da je premalo sredstava uloženo u investicije. AGRAR: Već dugo se ukazuje na veliki problem što je više od 40 odsto površina neobrađeno? Na koji način planirate ući u koštac sa ovim problemom? MIRJANIĆ: Pokrenućemo inicijativu za konstituisanje programa iskorišćavanja zemljišnog prostora. U tom smislu ključno pitanje je aktiviranje površina livada na oko 180.000 hektara i pašnjaka na 160.000 hektara, što čini osnovu za ishranu najmanje 300.000 uslovnih grla stoke (preživara), a danas su to pusti prostori. Zbog toga je nužno pristupiti izradi cjelovitog programa korišćenja, bar dijela površina pod livadama i pašnjacima, jer dosta je bilo ispraznih priča o mogućnostima da se proizvede najkvalitetnija hrana na ovim prostorima. Tražićemo učešće drugih organa kako bismo utvrdili vlasničku strukturu površina i u zavisnosti od toga osmisliti razvojne programe. To je izazov za sve naše stručne i naučne kadrove, koji se bave ovom problematikom! RS ima površine koje dobrim dijelom mogu biti stavljene u funkciju proizvodnje sjemena. Pokrenućemo inicijativu da se odmah pristupi utvrđivanju ekonomske opravdanosti konstituisanja programa proizvodnje sjemenskog materijala, sa posebnim akcentom na sitna sjemena. Naime, proizvođači sjemena u RS proizvedu svega oko deset odsto sjemenskog materijala, a sve ostalo mora biti uvezeno i za to obezbijeđena devizna sredstva. AGRAR: Na koji način poboljšati uslove privređivanje u voćarstvu i proizvodnji bilja? MIRJANIĆ: Jedna od ključnih pretpostavki za povećanje prinosa u biljnoj proizvodnji je izgrađenost sistema za navodnjavanje. Nažalost, površine koje se navodnjavaju u RS su ispod jedan odsto obradivih površina. Drugi uslov za dostizanje većih prinosa i produktivnosti u biljnoj proizvodnji je upotreba mehanizacije. Iako RS ima dosta poljoprivredne mahanizacije, njena starosna struktura i heterogenost nisu zadovoljavajući. Zbog toga je bitno da bude nastavljena finansijska podrška za kapitalna ulaganja u nabavku nove poljoprivredne mehaniazcije, a još izdašnija sredstva za te namjene se mogu očekivati iz IPARD programa. Realizacija projekata iz oblasti navodnjavanja je jedan od glavnih prioriteta u RS. Upravo je otpočela realizacija projekta revitalizacije postojećih i izgradnje novih sistema za navodnjavanje koji će biti finansirani iz odobrenog kredita Svjetske banke. Ovaj projekat i najavljeni projektni aranžmani sa Izraelom, kao i drugi, u narednom periodu moraju biti temeljni za otpočinjanje borbe za vodu kao proizvodnog i u ovim vremenima limitirajućeg faktora. U voćarstvu su prisutne dvije vrste zasada. Ekstenzivni, koje u određenoj površini ima gotovo svako seosko domaćinstvo (šljive, jabuke, kruške) i intenzivni, koji su zadnjih godina u ekspanziji, između ostalog, i zahvaljujući podršci (subvencijama) za podizanje novih zasada. Proizvođači su dobro ovladali tehnologijom proizvodnje, ali se suočavaju sa problemima prodaje. Neophodno je ulagati u rashladni i skladišni prostor, međusobno povezivanje proizvođača i zajednički nastup na tržištima. AGRAR: Koliko je važno da se kroz osnaživanje funkcije domaćih zadruga unaprijedi sistem proizvodnje i otkupa kroz udruživanje ? MIRJANIĆ: Sektor poljoprivrednog zadrugarstva mora jasno da se pozicionira na tržištu poljoprivrednih proizvoda i u ruralnoj ekonomiji uopšte. To tržišno pozicioniranje najefikasnije će postići one zadruge koje su zasnovane na zdravim ekonomskim osnovama, koje imaju jasnu viziju poslovnog razvoja, koje svoju snagu zasnivaju na kapacitetima proizvodnje svojih zadrugara, koje ostvaruju dobre poslovne odnose sa ostalim karikama u tržišnom lancu i koje su spremne na primjenu inovacija u cilju suočavanja sa novim izazovima. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS će insistirati na sprovođenju programa razvoja zadrugarstva, ostvarivanju zadružnih pravila, sprovođenju principa međunarodnog zadružnog pokreta, sprovođenju Zakona o zadrugama i uvažavati zadružni sektor kao ravnopravnog partnera u sprovođenju razvojnih mjera. Zadruge kojima ne upravljaju zadrugari i koje neorganizuju proizvodnju, plasman, koje ne pružaju stručne usluge svojim zadrugarima, koje ne sprovode zadružna pravila i principe i Zakon o zadrugama, resorno ministarstvo neće biti partner i takve zadruge nećemo podržavati. Snažno ćemo podsticati formiranje novih zadruga na novim principima zadružnog organizovanja. Od 14 proizvoda koje proizvode seljačka gazdinstva u RS, preko zadruga se plasira duvana 28,5 odsto, luka 1,5 odsto, a svih ostalih proizvoda ispod jedan odsto. Svega 3,5 odsto gazdinstava prodaje proizvode preko zadruge, a od preko 200.000 gazdinstava svega je 7.000 zadrugara ili 3,5 odsto. Važan organizacioni segment proizvođača su, prije svega, specijalizovana udruženja na nivou RS, koje će Ministarstvo podržavati u cilju njihovog institucionalnog uređenja, jačanja kao proizvodnog i tržišnog partnera, uvođenje novih tehnika i tehnologija, uspostavljanje saradnje sa sličnim subjektima u okruženju i šire, a sve u cilju ostvarivanja veće efikasnosti u proizvodnji, prometu, odnosno stvaranju dohotka.