Radić će biti pušten prije isteka kazne

Predsjednik Haškog tribunala Tedor Meron odobrio je da nekadašnji vođa smjene u logoru "Omarska" kod Prijedora Mlađo Radić bude pušten na slobodu prije isteka kazne od 20 godina zatvora, saopšteno je Haškog tribunala.

Republika Srpska 10.01.2013 | 06:24 Predsjednik Haškog tribunala Tedor Meron odobrio je da nekadašnji vođa smjene u logoru "Omarska" kod Prijedora Mlađo Radić bude pušten na slobodu prije isteka kazne od 20 godina zatvora, saopšteno je Haškog tribunala.Kao jedini faktor koji je išao u prilog prijevremenom oslobađanju, Meron je naveo to što je Radić u avgustu 2011. godine odslužio dvije trećine izrečene kazne i, u skladu sa praksom Tribunala, stekao pravo da zatraži pomilovanje. Radić je 9. avgusta 2011. godine odslužio 13 godina i četiri mjeseca, od ukupno 20 godina zatvora. Meron je, ipak, odlučio da Radić može da bude pušten na slobodu. Mlađo Radić, poznat i kao "Krkan", uhapšen je u aprilu 1998. godine. Suđeno mu je u predmetu "Kvočka i drugi", u kome je proces za zločine počinjene nad zarobljenicima "Omarske", na početku sukoba u BiH 1992. godine, vođen protiv još četvorice optuženih - Miroslava Kvočke, Dragoljuba Prcaća i Milojice Kosa, koji su ranije odslužili svoje kazne, i Zorana Žigića, kome je bila izrečena najstroža kazna - 25 godina zatvora. Primjedba vlasti Francuske, gdje je Radić služio kaznu, bila je da on nije pokazivao da je voljan da se reintegriše i nije učestovao u "profesionalnim ili edukativnim aktivnostima, uključujući učenje francuskog jezika". Francuske vlasti su, takođe, navele da je Radić u aprilu 2008. godine stekao pravo na prijevremeno oslobađanje po francuskim zakonima jer je odslužio pola zatvorske kazne. Radić je ranije podnosio zahtjev za puštanje na slobodu 2010. godine, što mu je tada odbijeno. Sudija Meron je zaključio da "postoje ograničeni dokazi o njegovoj rehabilitaciji", ali je, kako se navodi u odluci, u obzir uzeo sličnu situaciju drugih osuđenika kojima je prilagođavanje predstavljalo problem zbog nepoznavanja jezika. U saopštenju se podsjeća da se u ovakvim slučajevima, između ostalog, u obzir uzima težina krivičnih djela za koje je osuđen zatvorenik, tretiranje sličnih slučajeva drugih zatvorenika, pokazana rehabilitacija zatvorenika i saradnja sa tužilaštvom.