Za šta su juče glasali SNSD-ovi ministri u Savjetu ministara?

Jučerašnja telefonska sjednica Savjeta ministara BiH gotovo je slavljenički dočekana, jer je ubrzo po njenom završetku objavljeno da su ministri jednoglasno usvojili tekst reformske agende, to jest dokument čije usvajanje je uslov, svojevrsna ucjena, kojim EU uslovljava davanje svog novca (stotina miliona evra) državama tzv. Zapadnog Balkana iz fonda Plana rasta EU za Zapadni Balkan.

Piše: Dr Milan Blagojević

Taj Plan rasta je vid ucjenjivanja, jer EU njime od država traži reformske agende, a one u slučaju BiH sigurno znače više BiH, a manje Republike Srpske, s izgledima da Srpska u svemu tome nestane ili da, u najboljem slučaju po nju, bude svedena na politički efemeran pojam i pojavu.

Dakle, Plan rasta krije u sebi opasnost da nam EU plati da sami erodiramo Republiku Srpsku.

Zbog takve opasnosti i jeste gotovo prije deceniju osmišljen mehanizam koordinacije, koji je usvojio Savjet ministara BiH u formi Odluke o sistemu koordinacije procesa evropskih integracija u BiH. Tu odluku Savjet ministara je usvojio 23.8.2016. godine. Ona je objavljena u Službenom glasniku BiH, broj 72 od 27.9.2016. i na snazi je sve do danas.

Suština te odluke je u tome da omogućava poštovanje Ustava BiH i raspodjelu ustavnih nadležnosti između BiH i entiteta, kako bi se spriječilo da se evropske integracije BiH ne zloupotrijebe tako što bi, pod tim plaštom, entiteti bili razvlašćivani od onoga što im pripada po Ustavu BiH, kao i da ono što prema tom ustavu pripada BiH ostane njeno i u procesu evropskih integracija.

Zbog toga navedenom Odlukom Savjeta ministara iz 2016. i jeste propisano (član 2. stav 2) da se koordinacija procesa evropskih integracija BiH zasniva na "poštivanju postojeće unutrašnje pravne i političke strukture u BiH i zaštite ustavima definisanih nadležnosti svih nivoa vlasti i njihovih institucija". 

Da bi se ostvario ovaj zadatak, Savjet ministara BiH je svojom Odlukom iz 2016. propisao (član 3) da je konsenzus jedini način odlučivanja u svim tijelima mehanizma koordinacije u BiH.

Najviše tijelo tog mehanizma je Kolegijum za evropske integracije, koje čine predstavnici vlasti sa BiH nivoa, zatim sa nivoa Federacije BiH, Republike Srpske, Brčko distrikta, te predstavnici kantona. 

To tijelo, kako propisuje član 4. Odluke Savjeta ministara BiH iz 2016. godine, je najviše tijelo u sistemu koordinacije evropskih integracija BiH koje osigurava usaglašenost stavova o ključnim, strateškim i političkim pitanjima u oblasti evropskih integracija te, u krajnjoj instanci, otklanja eventualne zastoje u ispunjavanju obaveza iz procesa integracija BiH u EU.

Dakle, o svemu što je u vezi sa evropskim integracijama BiH, a to je i pomenuti Plan rasta, odlučuje se konsenzusom u Kolegijumu za evropske integracije, a ne u Savjetu ministara BiH.

Na ovo je neophodno podsjećati, što dokazuje i juče održana hitna sjednica Savjeta ministara. Naime, nekoliko ovdašnjih medija je po njenom završetku, pozivajući se na izvore iz Savjeta ministara, obavijestilo javnost da je Savjet ministara juče navodno odlučio da će on na kraju donijeti konačnu odluku o tzv. reformskoj agendi BiH i da je, kako je juče objavio portal Klix, naglasivši da je tako za taj portal rečeno iz Savjeta ministara, "razlika od prijašnjeg procesa usvajanja ovog dokumenta što će konačni sud dati Vijeće ministara, te vlasti entiteta i kantona neće imati pravo veta na tekst".

Ako je ovo istina, onda će to biti očigledno kršenje od strane Savjeta ministara važećeg mehanizma koordinacije koji je usvojio isti taj savjet, što će značiti i protivpravno ukidanje tog mehanizma i onemogućavanje Republike Srpske, kao i Federacije BiH, Brčko distrikta i kantona, da kroz taj mehanizam zaštite svoje interese.

U svemu tome ponajviše čudi ćutanje tzv. srpske reprezentacije u Savjetu ministara BiH, srpskih ministara u tom savjetu, jer niko od njih se ne oglasi da kaže za šta su oni juče glasali u Savjetu ministara, a naročito da li su glasali za to da taj savjet donosi konačnu odluku o ovom pitanju evropskih integracija, a ne Kolegijum za evropske integracije.

Dr Milan Blagojević