CB BiH: Depoziti u bankama u BiH preko 41 milijardu KM
• Prema podacima Centralne banke BiH, ukupni depoziti su na kraju septembra iznosili preko 41 milijardu maraka.
• Iako su depoziti porasli, ekonomisti tvrde da stanovništvo teško živi i privreda stagnira.
• Profesor Mlinarević ističe da su razlog porastu primanja iz dijaspore i inflacija.
• Profesor Čavalić naglašava da se štednja ne koristi za investicije, već se deponuje u bankama.
• Deklarisano je da su depoziti države smanjeni zbog veće potrošnje pred izbore.
Prema podacima Centralne banke BiH na kraju septembra ove godine ukupni depoziti u bankama u BiH iznosili su preko 41 milijardu maraka.To predstavljaju povećanje od preko 145 miliona maraka u odnosu na mjesec avgust. Ipak ekonomisti tvrde da bez obzira što novac na bankovnim računima raste, stanovništvo teško živi a privreda stagnira.
Republika Srpska 22.11.2026 | 20:36
Depoziti građana u septembru ove godine porasli su za 208 miliona maraka, privatna preduzeća u bankama su deponovala 71 milion više u odnosu na predhodni mjesec, a nefinansijska javn preduzeća oko 36 miliona. Profesor ekonomskog fakulteta Predrag Mlinarević kaže da je razlog porast primanja iz dijaspore i inflacija.
„Firme su usljed inflacije povećavale cijene svojih proizvoda, pa je samim tim i obim njihovih prihoda koje ostvaruju po višim cijenama prodajući te proizvode rastao. Isto tako je inflacija povećala pritisak za rast plata između 6 i 8,6 odsto. Treća stvar su doznake iz inostranstva. Ljudi koji rade u inostranstvu šalju svojoj familiji u Republici Srpskoj i BiH i one su ovoj godini rasle za 6,7 odsto“, rekao je Mlinarević.

Sa druge strane profesor Admir Čavalić kaže da je porast depozita pokazelj nekoliko stvari, među kojima je i to da u BiH nema investicionih ulaganja.
„Ne koristi se štednja u konteksu investicija već se deponuje u banke. Sa druge strane nije razvijeno tržište kapitala, što nije dobro jer ne koristimo potencijal naše štednje da se to transformiše u zdravi kapital, zdrave investicije i da se koristi na nivou tržištu kapitala.
I na kraju, moguće je da izuzetno loša percepcija, visoki pravni, ekonomski i politički rizici kreiraju percepciju straha kod našeg stanovništva i preduzeća da nisu spremni za neke dugoročnije, značajnije kapitalne investicije, već da taj novac čuvaju“, istakao je Čavalić.
Dvije trećine depozita stanovništva nalazi se na transakcionim računima, a ispod jedne trećine na oročenim, štednim. I ako postoji neki vid štednje, građani ipak ne žive bolje.
„Zato što je rast tih depozita bio propraćen nominalnim rastom zarada, a isto tako su rasle i cijene, pa onda imamo tu trku. Prvo se povećaju cijene, imamo inflaciju, onda imamo pritisak da se povećaju i zarade kako se ne bi narušio životni standard stanovnika, pa se onda povećaju i zarade jer ima tu prostora.
I onda vi u realnom smislu dođete na sličan ili isti odnos, pa nam se onda životni standard tu nije pogoršao a vjerovatno ni poboljšao“, naglašava Prof. dr Predrag Mlinarević sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Zanimljiv podatak je da su stanovnici BiH i privatni sektori ostvarili neki vid štednje, dok su kod vladinih insitucija u isto vrijeme smanjeni depoziti za 192 miliona maraka.
„U septembru su se smanjili depoziti države zato što je pred izbore bila veća potrošnja i veća ulaganja. Pomoć učenicima i studentima to je povećalo izdatke iz budžeta, bila su određena jednokratna davanja penzionerima, i onda ste vi za taj mjesec imali smanjenje depozita za isti mjesec prošle godine zato što ta godina nije bila izborna“, zaključio je Mlinarević.
Zaključno sa trećim kvartalom ove godine procenat rasta depozita u ovoj godini je viši za 13 odsto u odnosu na prošlu godinu, kada se uzme u obzir štednja stanovništva, i privatnih sektora u BiH.
(BN) Foto: BN

Komentari / 0
Ostavite komentar