Gdje je zapelo sa osnivanjem Slobodne zone u Bijeljini?

Šta je sa Slobodnom zonom u Bijeljini?

Ovim pitanje bavio se i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH Staša Košarac tokom nedavnog sastanka sa semberskim privrednicima. Tada je optužio gradsku administraciju za nerazumjevanje i nesaradnju.

Odgovor stigao je od gradonačelnika drugog najvećeg grada u Srpskoj – dok ste vi ispijali šampanjac, mi smo radili.

Ministar Košarac obrušio se na bijeljisnku gradsku upravu. U sred Bijeljine kritikovao je administraciju da nema razumjevanja za, po privrednike, bitne projekte, poput Slobodne zone.

„Imamo tri slobodne zone koje su u fazi razvoja I čekali smo Bijeljnu. Smatramo da Bijeljina imamo mogućnost da imamo Slobodnu zonu . Vidim da postoji takav zahtjev privrednika ali ne postoji razumjevanje gradske strukture“, rekao je nedavno Košarac 10. marta ove godine.

Činjenice govore – Bijeljina je uradila sve, od ideje do osnivanja Slobodne zone. Zakočilo je sve kod Ministarstva privrede Srpske, kaže gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović navodećida je ministar Košarac odreagovao na nerad ljudi Iz sopstvenih političkih redova.

„Grad je izradio Studiju, elaborat i prikupio dokumentaciju i poslao u Ministarstvo privrede i preduzetništva ggdje Ministarstvo treba da saglasnost za osnivanje slobodne zone u Biejljini i tek sljedeća stepenica je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih polova BiH“, rekao je Petrović.

Čekamo već godinu dana da Ministarstvo preduzetništva Srpske reaguje, to dokazuje koliko su neproduktivni, kaže Petrović navodeći da, dok je njegov tim radio, oni koji ga bezpredmetno kritikuju, poput ministra Košarca, navodi, uživali su na odmorima i jahtama.

„To je naš politički džet set koji je opustišo narod u BiH koji ništa dobro nije donio ni na EU putu BiH koji je stao prije nego što je počeo. Zato i kažem da je ovo najgori i najneproduktivniji sastav Savjeta ministara“, jasan je Petrović.

Projekat Slobodne zone pokazuje da se u prvoj godini njenog rada očekuje fiskalni promet  od oko 220 miliona maraka, a za dvije godine to bi značilo i otvaranje 970 radnih mjesta.

Sada se postavlja pitanje, kažu u gradskoj upravi Bijeljine, hoće li otvaranje jednog od ključnih projekata za privredni razvoj ovog kraja nastaviti da bude predmet političke utakmice ili će, konačno, republičke institucije prestati da mimoilaze Bijeljinu i početi da rade na zajedničkom interesu za ekonomski razvoj Semberije?

(BN) Foto: BN