Pravno pitanje ili politička kalkulacija: Zašto Ustavni sud BiH ćuti o Vladi Republike Srpske?

Da li je Vlada Republike Srpske (ne)ustavna? I zašto ni danas ne znamo odgovor na ovo pitanje? Da li zbog toga što je to, kako tvrde iz Ustavnog suda BiH, „ozbiljan i zahtjevan predmet“, pa se, iako se „intenzivno“ na njemu radi, odluka očekuje tek „krajem januara“?

Ili je posrijedi, ipak, nešto drugo?

Dok vrijeme prolazi, pitanja ostaju: da li, zapravo, čekamo političku odluku u pravnoj uniformi!? Hoćemo li je dočekati “krajem januara” ili ćemo, ipak, morati da sačekamo konačne rezultate prijevremenih izbora, koji se, podsjetimo, 8. februara ponavljaju na 136 biračkih mjesta!?

Senator Republike Srpske Aleksandar Vulin, nedavno je u intervjuu za Srpskainfo, izrazio bojazan da bi se, nakon što se izborna saga završi, moglo krenuti u napad na Vladu Srpske. Zašto? 

Prema njegovom mišljenju, Narodna skupština Republike Srpske je, povlačenjem sopstvenih odluka i zakona, izgubila autoritet i, upravo u tom kontekstu, osporavanje Vlade bi predstavljalo nastavak procesa koji dovodi u pitanje stabilnost institucija Republike Srpske.

"Bojim se da je povlačenje odluka Narodne skupštine protumačeno, ne kao pregovarački proces, već kao slabost. Rečeno je, dobro, povukli ste se, sad ćemo da vam poništimo izbore, pa ćemo da vidimo kako ćete time da se bavite, a onda ćemo da vam napadnemo Vladu. Ja se plašim da je sljedeća meta napada Vlada Republike Srpske i da će se, nakon što se završi ova saga o izborima za predsjednika Republike Srpske, krenuti na Vladu Republike Srpske, pa će opet nekakav Sud u Sarajevu da donese odluku da Vlada nije legitimna, pa da nema ko da potpiše plate, pa da nema ko da potpiše penzije, pa da nema ko da donese budžet", rekao je Vulin.

A priča o ustavnosti Vlade traje mjesecima. Grupa parlamentaraca iz Parlamenta BiH 9. septembra je podnijela Zahtjev za ocjenu ustavnosti, nakon što je Narodna skupština Republike Srpske, koji dan ranije, imenovala novu Vladu, predvođenu Savom Minićem (SNSD).

Vladajuća koalicija tvrdila je da je Minića predložio Milorad Dodik „kao predsjednik Republike Srpske“, iako mu je u tom trenutku, pravosnažnom presudom Suda BiH, već uveliko bio oduzet mandat.

I upravo u tome leži problem.

Dok se čeka odluka Ustavnog suda BiH, ostaje otvoreno ključno pitanje: da li je ovdje riječ o pravnom problemu koji zahtijeva dodatno vrijeme ili o političkom procesu čije se posljedice tek naslućuju, a koje bi dodatno mogao da začini konačan ishod prijevremenih izbora?

Jednostavno pitanje

Profesor ustavnog prava Milan Blagojević, za Srpskainfo kaže da se, i na slučaju “neustavne Vlade Republike Srpske”, koju imamo od početka septembra prošle godine, može vidjeti kolike su razmjere erozije vladavine prava u BiH.

"Naime, članom 3. Ustava Bosne i Hercegovine je propisano da su entiteti dužni da se pridržavaju odluka institucija BiH. To znači da su ova ustavna odredba, a time i Ustav BiH, povrijeđeni ako Sud BiH kao institucija BiH donese pravosnažnu osuđujuću presudu kojom Miloradu Dodiku izreke mjeru zabrane obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske, nakon čega Dodik suprotno toj pravosnažnoj presudi, predstavljajući se kao neko ko to više nije, tj. predstavljajući se kao predsjednik Republike, predloži Narodnoj skupštini Savu Minića za predsjednika Vlade, a Narodna skupština Republike Srpske donese odluku kojom prihvata takav Dodikov prijedlog te imenuje Minića za premijera i imenuje Minićevu tzv. vladu.

Takvim aktom Dodika, a zatim i aktom Narodne skupštine je došlo do kršenja odluke Suda BiH kao institucije BiH, a time i do kršenja Ustava BiH koji zabranjuje entitetima da krše odluke institucija BiH dok su na pravnoj snazi, kakve god bile odluke tih institucija", objašnjava Blagojević.

Blagojević kaže da sve navedeno govori da je ovdje riječ o jednostavnom pravnom pitanju – da li je, u ovom slučaju, povrijeđen Ustav BiH.

"Jednostavnom, kao kada se učeniku recimo osmog razreda osnovne škole postavi pitanje koliko je dva više dva. Dakle, ni Ustavnom sudu BiH za odgovor na navedeno pitanje ne treba više od nekoliko dana vremena, ali taj sud evo već četiri mjeseca naprosto neće da odluči o tome. Uz to Ustavni sud BiH obmanjuje javnost, tvrdeći da se navodno radi o složenom pitanju i dajući lažna obećanja, jer je navedeno pitanje bilo na sjednici tog suda održanoj 28. 11. 2025. godine poslije koje je iz tog suda saopšteno da će odluku u tom predmetu donijeti na narednoj sjednici.

U decembru prošle godine održana je ta naredna sjednica, ali ni na njoj nije donijeta odluka kako je obećano u novembru te godine. Zato je upitno da li će je biti i u januaru ove 2026. godine", naglašava Blagojević.

On kaže da se Ustavni sud, ponašajući se na takav način, u slučaju ovakvog jednostavnog predmeta koji ima pred sobom, ne prvi put, erodira vladavinu prava, a time i državu.

"Ne treba da iznenadi ne samo ako sve ponovo bude prolongirano u ovom slučaju dok se ne završe prijevremeni izbori za predsjednika Republike, već i ako na kraju taj sud odluči da u ovom slučaju navodno nije prekršen Ustav BiH", zaključio je Blagojević.

(Srpskainfo) Foto: BN