Nove izborne nepravilnosti: Na 53 sekunde jedan glas

Prijavljena izlaznost na dva biračka mjesta u Zvorniku (Karakaj D i Tabanci) bila je tolika da bi prema ovim podacima trebalo da je od 11-15 časova na svake 53 sekunde glasao jedan glasač, a prema zvaničnim rezultatiima Siniša Karan na oba mjesta dobio je oko 80% glasova.

Podaci o zvaničnom odzivu birača u različitim intervalima, koje je Transparency International BiH u međuvremenu dobio od Centralne izborne komisije, ukazuju na moguće izborne manipulacije po sličnom obrascu koji je i ranije otkriven i dokazan na brojnim mjestima.

TI BiH je zbog toga pozvao CIK na dalju istragu jer upravo je sumnjiva izlaznost od 50 sekundi po glasaču bila jedan od razloga koji se navodi u odluci o poništenju izbora u Doboju 2020.godine.  

Ovaj put na 11 biračkih mjesta u Doboju, Zvorniku i Laktšima, gdje Siniša Karan pravi razliku od preko 2.900 glasova, u nekom intervalu prosječno vrijeme glasanja bilo je od 50-70 sekundi, a dodatnu sumnju izaziva nagli skok izlaznosti na nekim biračkim mjestima u posljednjim satima glasanja.

U izbornoj forenzici sumnjivo visoka izlaznost u kombinaciji s nerealnim vremenom glasanja, smatra se ozbiljnim indikatorom mogućih izbornih prevara što zahtjeva dalju istragu. 

TI BiH je ranije pozvao CIK da istraži sumnju na izborne manipulacije i objavio analizu distribucije glasova u odnosu na izlaznost koja pokazuje neprirodno visok udio glasova kandidata koji je osvojio najviše glasova pri izlaznosti koja je višestruko veća od prosječne.

Na 40 biračkih mijsta gdje kandidat SNSD-a ostvaruje prednost od 70 i više procenata, izlaznost je daleko veća od prosječne, a dodatnu sumnju otvaraju novi podaci o prijavljenoj izlaznosti u različitim intervalima. 

Treba reći da je CIK pokrenuo postupak po službenoj dužnosti zbog  sumnje da su povrijeđena pravila izbornog procesa, a posljednjih nekoliko dana članovi CIK-a iznosili su skandalozne informacije o razmjerama izbornih manipulaicja.  

Podsjećamo da je oktiveno 1660 glasača koji su navodno izašli na izbore i potpisani su, iako nemaju nijedan važeći lični dokumenti. 

Tek treba da se saopšt rezultat grafoloških analiza koje bi mogle da razjasne da li je neko masovno potpisivao birače koji nisu izašli na izbore. Ovaj obrazac prekrajanja izborne volje građana već je dokazan brojnim sudskim procesima za prethodne izborne cikluse.  

Bitno je naglasiti da ovaj postupak i dalje traje i da nije potvrđen rezultat izbora, uprkos plasiranju velikog broja lažnih inforamcija da je izborni proces završen i da je CIK proglasio pobjednika.

Zbog toga CIK, uprkos brojnim političkim pritiscima, treba istražiti sve sumnje na izborne nepravilnosti bez obzira na čiinjenicu da posmatrači ili članovi biračkih odbora nisu u zapisnike unijeli primjedbe na izborni proces.  

Važno je napomenuti da su i ranije uočene pojave trgovine biračkim odborima od strane političkih partija, a TI BiH je upozorava da se to nije promijenilo ni izmjenama zakona koje su uvele nestranačke predsjendike biračkih odbora i njihove zamjenike.   

Pored toga, u brojnim sudskim postupcima za izborne prevare koje je pratio TI BiH, posmatrači su, pored toga što nisu unosili primjedbe u zapisnike,  često i svjedočili da nisu vidjeli ništa sporno iako je dokazano da su masovno dopisivani glasovi birača koji nisu izašli na izbore pa čak i onih koji su preminuli prije izbora i nisu izbirsani iz biračkog spiska.

Tako je na izborima u Srebrenici 2020. godine takođe pronađeno 20% krivotvorenih potisa, iako je 91 član biračkog odbora dostavio izjavu da nije bilo nepravilnosti i da niko nije ostvario biračko pravo sa nevažećim dokumentima.

Tada je, između ostalog, CIK utvrdio da je više lica glasalo u ime birača koji nisu izašli na izbore i da su “imali žute stikere preko identifikacionih dokumenata” na kojima su bili podaci osoba u čije ime glasaju.  

Otkrivene izborne prevare podstakle su brojne građane da se upitom obrate CIK-u i traže informacije da li je neko glasao  u njihovo ime. Na nekoliko posljednjih sjednica  ovakve zahtjeve za pristup informacijama CIK je odbijao bez provođenja testa javnog interesa uz obrazloženje da sačinjavanje takve informacije iziskuje rad većeg broja službenika.

TI BiH smatra da je tema izbornih manipulacija i dokazivanje ovih pojava izuzetno značajno i da u tom postupku mogu pomoći i svjedočenja građana čiji je identitet zlouptrijebljen. 

(TI) Foto: BN