Drvna proizvodnja propada, uvozimo ono što već imamo

Prijeratni privredni giganti u Republici Srpskoj više ne postoje. Raščerupani su u procesu privatizacije. Mjesta nakadašnjih fabričkih hala ili su zarasla u korov ili na njima niču stambeni kompleksi.

Industrijska proizvodnja u Republici Serpskoj u padu je već duži niz godina. Posebno zabrinjava pad u drvnoj industriju, privrednoj grani koja je do skoro bila okosnica kakvog takvog razvoja.

Ko je odgovoran za takvo stanje?

Prijeratni privredni giganti u Republici Srpskoj više ne postoje. Raščerupani su u procesu privatizacije. Mjesta nakadašnjih fabričkih hala ili su zarasla u korov ili na njima niču stambeni kompleksi.

Do skoro smo bar u drvnoj industriji imali kakavu takvu proizvodnju ali rat u Ukrajini i ekonomska kriza u Evropskoj uniji, izvoznom tržištu naših drvoprerađivača, i ovu grani privrede oborila je na koljena.

"Za prvih sedam mjeseci ove godine bilježimo smanjen je proizvodnje u drvnoj industriji za 11,4%, dok je minus u proizvodnji namještaja oko 4,5%", kaže sekretar Udruženje šumarstva i prerade drveta u Privrednoj komori Republike Srposke Igor Andić.

On dodaje da sve to uticalo i na smanjenje broja radnika u toj oblasti jer su neka preduzeća prestala sa radom a neka smanjila broj zaposlenih.

Republika Srpska i BiH imaju tradiciju u drvnoj industriji i, što je izuzetno važno, zaokružen lanac snabdjevanja, odnosno imamo i  sirovinu i prerađivače poluproizvoda i finalnih proizvoda. U člemu je onda problem?

"Izazova ima mnogo. Od primarne proizvodnje, preko raspodjele sirovine do nedostatka zakoske legislative",  ističe direktor Sektora privrede Spoljno-trgovinske komore  BiH Ognjenka Lalović ali dodaje da su se, i pored svih tih izazova, u poslednih 20 godina BH kompanije izuzezno dobro etablirale na inostranom tržištu.

Jedna od domaćih koimpanija koja se dobro kotira na stranom tržištu je "Steco centar" iz Bijeljine. Njihove montažne kuće prodaju se širom Evrope ali i u Sjedninjenim Američkim Državama.

Ali, vjerovali ili ne, oni sirovinu za svoje proizvode uvoze iz Austrije i Njemačke.

"Nažalost situacija je takva da i pored sirovine koju naša država posjeduje mi to moramo tražiti vani jer nemamo dobra iskustva u saradnji sa Šumama",  tvrdi direktor Steco centra Mihailo Stevanović.

On tvrdi da se mora promijeniti komletan sistem ali i proizvođači koji moraju raditi na modernizaciji i sertifikaciji proizvoda.

"Mi već duže vrijeme sirovinu i sve ostale elemente neophodne za našu proizvodnju moramo tražiti u inostranstvu. To tamo plaćamo znatno više i umjesto da novac ostavljamo u našoj državi mi smo primorani na to jer nemamo drugo rješenje",  kaže Stevanović.

Montažne kuće, ne samo Steco centra, nego i nekih drugih proizvođača iz BiH su visoko cijenjene na zapadnom tržištu. Dokle će to tako biti ako, osim sa konkurencijom, moraju da se bore i sa domaćom birokratijom, ucjenama, korupcijom...

"Ako ne reagujemo na sve te izazove i ako dozvolimo da umanjimo rezultate i napor ljudi koji rade na razvijanju tih proizvodato nije dobra poruka", upozorava direktor Sektora privrede  Spoljno-trgovinske komore BiH Ognjenka Lalović.

"Svi u lancu snabdjevanja i obezbjeđivanja sirovina trebaju biti svjesni da proizvođači finalnih proizvoda moraju imati prednost prilokom nabavke sorovine. Postoje izazovi u tom pogledu ali finalni proizvođači, pogotovo oni koji prave dobar imidž drvne industije i dobar imidž Bh ekeonomije moraju imati prednost", zaključuje Lalović.

Nažalost kod nas još uvijek prednost imaju  rodbina, kumovi i partijski drugovi a ne privrednici koji hrane desetine porodica i pune budžete na svim nivoima. Šta očekivati u takvom sistemu?

"Šta može očekivati drvna industrija kojoj ne dozoljavaju da iskorači, da sarađuje i kojoj politika pravi prepreke?", pita ekonomski analitičar Svetlana Cenić i napominje da drvna industrija traži stalna ulaganja i inovacije.

"Nije to uzmi oblicu i prodaj ili nešto malo obradi. Za kvalitetan finsilni proizvod treba investirati u dizajn i za koje morate imati dobre promoteore u svijetu", tvrdi Cenić i podsjeća da Republike Srpske otvara predstavnbištva po svijetu koja, po njenom mišeljenju, nisu uradila ništa za privredu u Srpskoj.

Vlast je ipak nešto uradila. Uspjeli su da sva šumska preduzeća u Srpskoj dovedu u gubitak, da legaloziju krađu šume i tzv.golu sječu. Što bi se reklo kud oni prođu tu šuma ne raste.

(BN)