Suša desetkovala kukuruz: Ratari traže pomoć Vlade

Stanje u kome se kukuruz u Republici Srpskoj trenutno nalazi je katastrofalno, najviše zahvaljujući nepovoljnim vremenskim uslovima, ali i zakašnjelim podsticajima Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske. Ratari i stočari na pitanje: “da li očekuju pomoć države”, samo odmahuju rukom.

Poljoprivrednici su se ponadali na početku godine da će sezona biti dobra i da će nakon tri loše, ovoga puta konačno imati odličan rod, ali uprkos primjeni agrotehničkih mjera, rijetki su oni koji će  ubrati kvalitetan kukuruz sa svojih njiva.

“Što se tiče kukuruza ove godine je katastrofalno stanje. Ja sam 15 hektara samljeo u silazu, a to je izgledalo kao da sa uradio 5 hektara. Problem je sa kukuruzom da oko 60% uopšte nema klipa.

Tu je i problem aflatoksina i takav kukuruz ne može da ide u ishranu, čak ni za stočnu i onda imamo problem sa proizvodnjom mlijeka, jer su nam otkupljivači snizili cijenu za 5 feninga.

Zbog ekstremno visokih temperatura, krave daju 30% manje mlijeka. Imamo i problem sa kiselošću, tako da je proizvodnja mlijeka postala upitna”, rekao je Radenko Arsenović, stočar iz Male Obarske.

“Kukuruz jedva “odsjekao”. U fazi je “metličenja” i “svilicanja” i nije odradio. Vidite i sami da kad uberemo klip, to ne liči ni na šta. Ovo je puno otrova, ovaj klip ima puno aflatoksina i šta reći? Oni ljudi koji imaju stoku, pokušali su da isjeku silažu, a ovi ostali se hvataju za glavu i pitaju: “kako prehraniti stoku”?  Mislim da će doći do nagle rasprodaje stočnog fonda, jer ljudi neće matematčki izmoći to”, rekao je Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednih proizvođača “Sela Semberije i Majevice”.

Poljoprivrednici kažu da su im oči uprte u Vladu, ali dodaju da državni funkcioneri izgleda nisu mnogo zainteresovani da domaća poljoprivreda ojača.

“Poljoprivreda je otprilike kod nas bila riješena za odstrel, međutim ona nesretna korona je uspjela da promjeni neke stvari. Sve je bilo opredjeljeno da se 100% pređe na uvoz, a da ovo naše bude uništeno.

Išlo se ka tome da selo bude sistematski uništeno, međutim vidjeli smo, kada je došla “korona” džaba vam pare, džaba vam sve, kada su počela da se zatvaraju tržišta.

Nijedna zemlja nije htjela da proda svoju hranu, bez obzira na ponuđene pare. Tek su se poslije toga naše vlasti malo osvjestile i vidjele da to nije to i da, ako hoćete da prehranite stanovništvo i da imate solidan život, vi morate imati svoju proizvodnju”, smatra Arsenović.

“Na kraju ćemo spasti na čist uvoz, koji je uništio poljoprivredni proizvodnju u BiH i Republici Srpskoj i ceh će vjerovatno platiti građani, koji će biti “dobro udareni po novčaniku” za hranu koju jedu, a mi proizvođači ćemo morati da napustimo ovo I da više ne radimo”, rekao je Bakajlić.

Semberski ratari kažu da je pšenica ove godine imala dobar rod, ali da je otkupna cijena bila nezadovoljavajuća, a da je kukuruz potpuno podbacio. Upravo zato Ministarstvu poljoprivrede nude prijedlog kako da im pomoogne da koliko toliko saniraju štetu.

“Moglo bi sad ministarstvo da izađe sa nekih 30 maraka po hektaru i da nam isplati podsticaje za krave, da bismo mi mogli da otkupimo pšenicu od ovih naših nesretnih ratara, jer vidite kakva je bila cijena pšenice.

Mi sad plaćamo 50 feninga kilogram mekinja, a kada bi nam isplatili podsticaj za krave, mi bi mogli od tih naših nesretnih ratara da otkupimo pšenicu, da im mi platimo po 50 maraka, kad već država nije htjela, jer normalno u pšenici ima više hranjivih sastojaka nego u mekinjama. Mekinje su otpad, to je poznato”, kaže Arsenović.

Trenutno se na području Semberije kukuruz uzgaja na oko 26.000 hektara oranica, kažu poljoprivrednici i dodaju da će ove godine, ako ne dobiju adekvatnu pomoć, najveći dio završiti u silaži.

(BN) Foto: BN