Šta je zapelo u uvođenju IRB-a u sistem platnog prometa?

Izmjene zakona da bi IRB obavljala usluge platnog prometa i omogućila funkcionisanje firmi koje su pod američkim sankcijama uredno su usvojene u Parlamentu Srpske.

Međutim, skoro 5 mjeseci kasnije, ova institucija i dalje nije ni blizu uspostavljanju platnog prometa iako je u međuvremenu promijenjen i direktor.

Da li je u pitanju teška i dugotrajna procedura uvođenja IRB-a u sistem platnog prometa ili strah od sankcija?

Iako je sve urađeno tako da je zakon na strani onih kojima odgovara, neprimjenjivanje izmjena zakona o platnom prometu u IRB-u je možda jedinstven slučaj gdje se sve uradilo kako treba ali negdje je zapelo.

Niko ne zna gdje je kamen spoticanja, ali da nešto ne štima pokazuje i to da je direktor IRB-a Dražen Vrhovac naprasno u avgustu ove godine podnio ostavku. I od tad mu se gubi svaki trag. 

I kao što to uvijek biva, pažnju javnosti nije izazvalo pitanje zašto IRB nije počela da obavlja platni promet nego gdje je nestao Dražen Vrhovac.

Čak je i njegova ostavka nerazjašnjena jer prvo je on saopštio javnosti da podnosi ostavku na tu poziciju, a samo nekoliko dana kasnije demantovao ga je premijer Radovan Višković koji je javno rekao da je Vrhovac ustvari smijenjen.  

Bilo da je smijenjen ili podnio ostavku, Vrhovac je nakon toga nestao iz javnosti, a prestao je da dolazi i na sjednice parlamenta Srpske ali uredno prima poslaničku platu.

Pitali smo i IRB šta koči rad na uspostavljanju platnog prometa. Oni kažu da je to kompleksan i složen posao i samim tim i dugotrajan. 

"Investiciono-razvojna banka Republike Srpske poslove platnog prometa u cjelosti će obavljati slijedeći domaće regulative, međunarodne principe i pravila koja uređuju ovu oblast bankarskog poslovanja, što znači da neće postojati nikakav rizik za postojeće ili buduće korisnike,"poručeno je iz IRB RS. 

Uvođenje IRB-a u platni promet kako bi se spasile, prema tvrdnjama stručnjaka, firme koje su dobile američke sankcije, dovode u opasnost da na crnoj listi završi i ova finansijska institucija čiji se rad i ranije dovodio pod sumnju.

Postavlja s pitanje da li je komercijalizacija IRB-a početak njenog kraja, ako se uzme u obzir da su prethodna iskustva pokazala da vlast u Srpskoj ne zna upravljati bankama što se može vidjeti na primjeru Banke Srpske, kažu ekonomisti. 

„Jasno je da su te izmjene zakona iznuđene američkim sankcijama tj. da je cilj bio da se omogući pojedincima i frimama koje su pod američkim sankcijama i nemaju račune u bankama da to ide preko IRB mogu oni da nađu različita obrazloženja druge prirode ali to je tako i jednostavno“, kaže   Jelena Trivić, ekonomista.

Da se stalno nešto netransparentno vrti oko IRB možemo ukratko posložiti čak od 2010.godine. Tada je vd direktor IRB Bojan Golić uhapšen zbog krivičnog djela organizovani kriminal u vezi sa privatizacijom Medicinske elektronike.

Nakon toga nizali su se problematični milionski plasmani firmama koje su bile ili pred stečajem ili loše poslovale i kasnije otišle u stečaj, a pored toga IRB ima milionska potraživanja i od banaka u stečaju Bobar banke i Banke Srpske po osnovu kredita koje je putem njih plasirala. Sve je to dovelo do toga da su milioni bačeni, a odgovornih nema.

„Republika Srpska  je gubitnik, narod je najveći gubitnik kroz sav svoj rad može se reći da je RS izgubila stotine miliona. Ne postoji zvaničan podatak ali procjena je 350 miliona sigurno ne manje da je izgubila.

Kroz sve te negativnosti da je politička korupcija bila zastupljena da je politika osnaživala svu tu nelegalne aktivnosti“, kaže   Tomica Stojanović, poslanik SDS u NS RS.

A da se apsurdi u Srpskoj gotovo svakodnevno dešavaju dokaz je i to što je državna banka IRB prodala potraživanja od 180 miliona KM privatnoj firmi Standard prva iz Bijeljine za 32 miliona KM jer država nije mogla ili nije htjela da naplati dugovanja, a privatnik je već počeo sa naplatom dugova. To znači da je bačeno u vjetar najmanje 148 milona KM narodnih para. Otvara se pitanje zbog čega je državni sektor odlučio da prepusti privatnom sektoru naplatu državnih potraživanja. 

„IRB je možda najbolji primjer kako ova vlast radi  s jedne strane kako se izvlači novac  a sdruge strane kako se radi neodgovono i mi smo zbog toga apostrofirali slučaj prodaje 180 miliona potraživanja IRB bijeljinskoj firmi Standard prva za iznos od 32 miliona KM i tražili da se oko toga stvari istjeraju do kraja i da vlada pripremi određenu dokumentaciju i uputi krivičnu prijavu za nadležno tužilaštvo u BL“, kaže   Igor Crnadak, poslanik PDP u NS RS.

Ali krivičnih prijava nema,bar zvanično, jer smo pitali specijalno tužilaštvo postoji li prijava za nezakonite radnje u slučaju IRB-a ali nismo dobili odgovor.

Ne smijemo zaboraviti i čudni požar koji se desio u prostorijama IRB-a. Sve se desilo u nedjelju prvog maja 2022 godine kada, sva sreća, nije bilo nikoga u prostorijama ali je vatra progutala više prostorija.

Iako su tada iz IRB-a tvrdili da je sva dokumentacija sačuvana i da je većina elektronski pohranjena, nikada zvanično nije rečeno šta je nestalo u požaru. 

(BN)